Porez na sunce i samopotrošnja električne energije u Španjolskoj: Što se promijenilo od njegovog ukidanja?

• Porez na sunce usporio je razvoj fotonaponske vlastite potrošnje u Španjolskoj sve do ukidanja 2018.
• Novi propisi donijeli su poticaje i pojednostavljenje postupaka za poticanje vlastite potrošnje.
• Vlastita potrošnja porasla je 80% otkako je porez ukinut.

Krajem 2015. Vijeće ministara odobrilo je Kraljevski dekret 900/2015, koji je nametnuo tzv. “rezervna cestarina” na vlastitu potrošnju energije, poznatije kao “porez na sunce”. Ova je regulacija izazvala intenzivne kontroverze, posebno utječući na one koji su vlastitu energiju proizvodili putem fotonaponskih solarnih instalacija. Iako su propisi ukinuti 2018., oni su i dalje tema rasprave zbog njihovih implikacija na razvoj obnovljivih izvora energije u Španjolskoj.

Taj je porez znatno usporio širenje solarne energije u Španjolskoj, jednoj od zemalja s najvećim solarnim potencijalom u Europi. Vlastita potrošnja fotonapona, koja je mogla biti moćno rješenje za smanjenje ovisnosti o fosilnim izvorima, bila je pogođena ovom uredbom.

Što je porez na sunce?

Porez na sunce bio je stopa koja se primjenjivala na solarne instalacije spojene na električnu mrežu koje su prelazile 10 kW instalirane snage. To uključuje i domove i tvrtke. Vladino opravdanje temeljilo se na činjenici da oni koji su sami proizvodili električnu energiju i dalje ovise o mreži u određenim razdobljima, poput noći ili oblačnih dana, te su stoga morali doprinositi njezinom održavanju.

Porez na sunce nije utjecao na male instalacije, poput onih s manje od 10 kW ili onih na Kanarskim otocima, u Ceuti i Melilli. Međutim, njegova raširena primjena u ostatku zemlje viđena je kao kočnica za vlastitu potrošnju i prijelaz na održiviji energetski model.

Utjecaj poreza na sunce

Stvaranje poreza na sunce pod vladom Mariana Rajoya i ministra industrije Joséa Manuela Sorije označilo je prije i poslije u razvoju solarne energije u Španjolskoj. Do 2015. Španjolska je bila predvodnik u prijelazu na obnovljive izvore energije, posebice fotonaponske, s poticajima i subvencijama koje su promicale postavljanje solarnih panela. Međutim, nakon uvođenja ovog poreza, instaliranje novih fotonaponskih postrojenja drastično se smanjilo.

Zemlje s manje solarnih izvora, poput Njemačke, počele su nadmašivati ​​Španjolsku u postavljanju solarnih panela, unatoč golemom potencijalu koji je Španjolska predstavljala da predvodi ovo tržište. Zapravo, prije ekonomske krize i politike štednje, Španjolska je bila na čelu obnovljivih izvora energije. Uvođenje poreza usporilo je taj rast.

Vladin argument za porez na sunce

Ministar José Manuel Soria branio je rezervnu cestarinu argumentirajući pravednost u električnom sustavu. Prema vladi, iako su sami potrošači proizvodili energiju, ostali su povezani s mrežom u vrijeme kada nisu mogli proizvesti dovoljno električne energije, pa su morali doprinositi održavanju infrastrukture.

Iako se ovaj argument isprva činio logičnim, mnogi su sektori istaknuli da zanemaruje prednosti vlastite potrošnje, poput smanjenja emisije CO2 i decentralizacije proizvodnje energije, čime se smanjuje opterećenje električne mreže.

Posljedice poreza na sunce

Za mnoge organizacije, poput Greenpeacea, porez na sunce bio je mjera koja je kažnjavala obnovljivu energiju. Prije Kraljevskog dekreta već su postojale administrativne prepreke i nedostatak poticaja koji su usporavali rast vlastite potrošnje u Španjolskoj. S pojavom rezervne naplate cestarine, ulaganja u ovu tehnologiju dodatno su obeshrabrena.

Mala postrojenja nisu mogla prodati višak energije koju su proizvela, što je značilo da su višak električne energije besplatno koristile velike elektroprivrede, koje su je zatim prodavale po tržišnoj cijeni. To je pogodovalo elektroprivredama, a štetilo malim proizvođačima.

Nadalje, za kućnu fotonaponsku instalaciju, cestarina je iznosila oko 9 eura po kilovatu snage, što je dodatno povećalo korištenje solarnih panela. U industrijskim objektima ekonomski je učinak bio još veći.

Kretanja prije ukidanja poreza

Od uvođenja poreza na sunce došlo je do snažnog protivljenja ekoloških organizacija, sektorskih udruga i oporbenih političkih stranaka. Pritisak se povećavao sve dok 2018. vlada Pedra Sáncheza nije ukinula porez Kraljevskim dekretom-zakonom 15/2018.

Osim ukidanja poreza, novi propisi uveli su mjere za promicanje vlastite potrošnje, olakšavajući administrativne postupke i dopuštajući kolektivnu vlastitu potrošnju, što je omogućilo susjednim zajednicama da dijele svoje solarne instalacije.

Može li se porez na sunce izbjeći u drugim zemljama?

Španjolska je bila jedina zemlja u Europi koja je uvela porez na solarnu vlastitu potrošnju. Ostale nacije na kontinentu odlučile su se za mnogo povoljniju politiku prema obnovljivim izvorima energije:

• En Portugal, vlastita potrošnja je oslobođena poreza ako ne prelazi 1 MW, a višak energije se naplaćuje u iznosu od 90% tržišne cijene.
• En NjemačkaČak i velike elektroenergetske tvrtke poput E.ON-a nude usluge koje vlastitim potrošačima omogućuju pohranjivanje proizvedene solarne energije.
• En Francuska, projekti vlastite potrošnje potiču se kroz natječaje i premije za višak energije uliven u mrežu.

Ovi progresivniji pristupi omogućili su širenje solarne energije u tim zemljama, dok je porez na sunce značajno usporio razvoj u Španjolskoj.

Utjecaj ukidanja poreza na sunce

Ukidanje poreza na sunce u listopadu 2018. naveliko se slavilo jer nije značilo samo ukidanje rezervne cestarine, već i uvođenje mjera koje pogoduju vlastitoj potrošnji. Među tim mjerama istaknulo se pojednostavljenje procedura, uvođenje zbirne vlastite potrošnje i mogućnost kompenzacije viška proizvedene energije.

Od tada su fotonaponske instalacije porasle za 80%, također potaknute novim subvencijama i većom sviješću o energetskoj održivosti. Danas je vlastita potrošnja održiva i isplativa opcija u većini zemlje.

Aktualne mjere za promicanje vlastite potrošnje

Nakon ukidanja poreza, Vlada je nastavila promicati vlastitu potrošnju raznim inicijativama:

• Naknada za višak: Elektroprivrede su sada dužne vlastitim potrošačima nadoknaditi energiju koju ulijevaju u mrežu, što je smanjilo vrijeme povrata ulaganja u instalacije.
• Administrativno pojednostavljenje: Pojednostavljeni su postupci legalizacije objekata, čime je potrošačima omogućena samostalna potrošnja u kratkom vremenu.
• Kolektivna vlastita potrošnja: Propisi sada dopuštaju da više korisnika dijeli solarnu instalaciju, smanjujući troškove i potičući njezino usvajanje u susjednim zajednicama.

Ove odredbe dio su regulatornog okvira usklađenog sa smjernicama Europske unije, koji podržava vlastitu potrošnju kao ključno rješenje za energetsku tranziciju bloka zajednice.

Zahvaljujući ovim mjerama domovi i tvrtke u Španjolskoj uživaju veću energetsku neovisnost i znatna smanjenja svojih računa za struju, što također značajno doprinosi borbi protiv klimatskih promjena.