Nova istraživanja sugeriraju to broj ulovljene ribe za potrošnju je dvostruko više od onoga što je prijavljeno, što nas može dovesti do većeg problema nego što bismo mogli pomisliti u početku.
Između 1950. i 2010. FAO, podcijenio ukupan broj ribe ulovljene u svjetskim oceanima na pola, prema novoj knjizi pod nazivom Global Atlas of Marine Fisheries, koja je plod deset godina istraživanja.
Umjesto da ukupni ulov ribe dosegne vrhunac 86 milijuna tona 1996, broj je trenutno iznosio 130 milijuna tona. To znači ozbiljan pad broja ovih vrsta živih bića od sredine 90-ih, čak puno više nego što su znanstvenici mislili.
Zapravo je više od tri puta niže nego što je procijenjeno, budući da se svake godine smanjio ulov za 1,2 milijuna tona.
Daniel Pauly, glavni istražitelj sa Sveučilišta Britanske Kolumbije i jedan od dvojice autora spomenute knjige, drži da će se, ako ulov nastavi opadati, dogoditi da ćemo u oceanima imati sve manje riba. I iznad, imamo klimatske promjene, što stvari pogoršava, posebno u tropskim krajevima.
Ono što se događa je i to postoje tri vrste manjeg ribolova one koji nisu bili uključeni u ova izvješća u proteklih desetljećima, poput izdržavanja, rekreacije i obrta. Izostavljanjem svih tih čimbenika, poput legalnog ribolova, koji traje jedan na svakih 5 ulovljenih riba, ozbiljno ste ugrozili točnost svog prebrojanog ulova.
Drugi je problem što su oceani cijele planete apsorbirali su veliku većinu viška topline atmosfere posljednjih godina. Ribe su se morale pomicati na polove istodobno s klimatske promjene i dalje pogađaju, ostavljajući zemlje u tropskim krajevima bez svog glavnog izvora hrane.
Jedan od mogućih rezultata je neka se opet uravnoteži količina ribe u moru smanjuje ulov, čime se može postići veća raznolikost, veći otpor protiv promjena, pa čak i protiv klimatskih promjena.