Fosilna goriva: vrste, detaljne prednosti i nedostaci

• Fosilna goriva nastaju razgradnjom mrtvih organizama tijekom milijuna godina.
• Oni nude visoku gustoću energije, ali imaju velike posljedice za okoliš zbog izgaranja goriva.
• Prirodni plin najmanje zagađuje okoliš, a ugljen najviše šteti okolišu.

Fosilna goriva Oni su glavni izvor energije u cijelom svijetu i sastoje se od niza ostataka organizama koji su, nakon što su stotinama milijuna godina bili izloženi velikim pritiscima i temperaturama u Zemljinoj kori, proizveli ugljikovodike pune energije. Nastanak ovih goriva posljedica je prirodnog procesa anaerobne razgradnje organske tvari. Te su ostatke zatrpali prirodni fenomeni i, jednom u dubinama Zemlje, s vremenom su pretvoreni u ugljikovodike s visokim sadržajem energije.

Ovaj članak će detaljno objasniti karakteristike, primjenu, porijeklo i nuspojave fosilnih goriva.

Fosilna goriva kao izvor energije

Moderno društvo uvelike se oslanja na fosilna goriva za svoje svakodnevne aktivnosti. Oni daju energiju koju ljudi koriste za grijanje, prijevoz i električnu energiju, između ostalog. Industrijski i gospodarski razvoj naših društava tijekom posljednja dva stoljeća izravno je povezan s korištenjem fosilne energije, osobito od industrijske revolucije. Energija dobivena iz fosilnih goriva dolazi od razgradnje organske tvari, kako biljnog tako i životinjskog podrijetla, koja je prirodnim pojavama ostala zarobljena u dubokim slojevima, te se pritiskom i toplinom transformirala u ugljikovodike velike energetske snage.

Postoje obnovljive alternative, ali do sada je dominacija neobnovljivih izvora energije, poput nafte, ugljena i prirodnog plina, i dalje temeljna u globalnoj energetskoj matrici.

Vrste fosilnih goriva

Fosilna goriva se dijele na nekoliko vrsta:

• Mineralni ugljik: Ovo je jedno od najstarijih i najčešće korištenih fosilnih goriva, posebice u proizvodnji električne energije. Ugljen, crna stijena bogata ugljikom, vadi se iz rudnika za obradu i upotrebu u različitim industrijama.
• ulje: Nafta je mješavina tekućih ugljikovodika koja se crpi iz naslaga duboko u Zemljinoj kori ili ispod mora. Rafinira se za proizvodnju benzina, dizela i drugih petrokemijskih proizvoda poput plastike, što ga čini jednim od najsvestranijih goriva.
• Prirodni plin: Sastavljen uglavnom od metana, prirodni plin je čišći od ostalih fosilnih goriva, što ga čini istaknutom opcijom u energetskoj tranziciji. Široko se koristi u proizvodnji električne energije i grijanju domova.
• Katranski pijesak i uljni škriljevci: To su nekonvencionalna nalazišta nafte sastavljena od gline, mulja i bitumena. Vade se i prerađuju za dobivanje sintetičke sirove nafte i drugih oblika energije.

Stvaranje ulja

Nafta, jedan od najvažnijih izvora energije, nastaje od mikroskopskih vodenih organizama koji su živjeli u drevnim morima i jezerima.

Milijunima godina ti su organizmi bili prekriveni slojevima sedimenta. U uvjetima tlaka i temperature, na velikim dubinama, organska tvar se transformirala u ugljikovodike. U tom procesu interveniraju bakterije koje troše kisik i stvaraju hlapljive spojeve. Kako se sedimenti produbljuju, transformacija dovodi do ugljikovodika koji migrira u "skladišnu stijenu" veće poroznosti, što olakšava njegovu komercijalnu ekstrakciju. Taj proces traje milijunima godina i, iako nafta nastaje kontinuirano, čini to puno sporije od potrošnje, što je čini ograničenim i neobnovljivim resursom.

Prednosti i nedostaci

Fosilna goriva imaju značajne prednosti i nedostatke:

Prednosti:

• Obilje: Unatoč raspravama o njihovom iscrpljivanju, još uvijek postoje velike rezerve fosilnih goriva, koje mogu zadovoljiti potražnju za energijom još nekoliko desetljeća.
• Visoka gustoća energije: Fosilna goriva sadrže veliku količinu energije u malim količinama, što omogućuje njihov učinkovit transport i skladištenje.
• Relativno niski troškovi: U usporedbi s drugim izvorima energije, fosilna goriva daju energiju po pristupačnoj cijeni, posebice zbog već razvijene infrastrukture za njihovo vađenje i preradu.

Ekološki nedostaci:

• Emisije stakleničkih plinova: Većina emisija CO2 dolazi od izgaranja fosilnih goriva, što značajno doprinosi globalnom zatopljenju.
• Onečišćenje zraka i vode: Vađenje, transport i korištenje fosilnih goriva nosi opasnost za okoliš. Izlijevanja nafte i emisije zagađujućih plinova utječu i na ekosustave i na ljudsko zdravlje.

Učinci na zdravlje

Jedna od glavnih posljedica korištenja fosilnih goriva je njihov učinak na ljudsko zdravlje. Onečišćenje zraka, osobito u urbanim područjima, povezano je s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima. Najviše su pogođeni najugroženiji slojevi stanovništva, kao što su djeca, starije osobe i trudnice.

Uz respiratorne probleme kao što je astma, dugotrajna izloženost zagađivačima izgaranjem fosilnih goriva povezana je s povećanim rizikom od raka i drugih kroničnih bolesti.

Uz sve veći globalni fokus na čišću energiju, poput sunca i vjetra, ključno je da i vlade i tvrtke ubrzaju prijelaz na održiviji i ekološki prihvatljiviji energetski model.