U sljedećem članku ćemo govoriti o zagađenju rijeka, mora i vodonosnika. Da bismo to učinili, pokušat ćemo objasniti kako se proizvodi Zagađenje vode, kako se borite protiv toga i kakav utjecaj ima na vaš život.
Nema sumnje da je zagađenje vode jedno od tih Glavni problemi s kojima se danas suočava mnoštvo populacija. Iako posljednjih godina postoji mnogo zemalja koje se pokušavaju boriti protiv ovog problema.
Kako je voda zagađena?
Kao što svi znaju, voda je bitna za život, pa je njeno onečišćenje vrlo štetno za ekonomski i socijalni razvoj područja u kojima je vodni resursi U lošem su stanju.
Mnogo puta nismo svjesni da voda koja zagađuje nije samo nešto što uzrokuju velike tvornice, već i druge tvornice koje posluju u područjima blizu rijeka ili mora. Također imamo dio odgovornosti jer je more i voda dobra za sve.
Na ovaj način, nijedan predmet ne treba bacati u vodu, a još manje ostataka ili stvari koje iz zahoda naše kuće mogu doći do mora.
Početak zagađenja vode
Zagađenje vode izazvano ljudskim aktivnostima, počinje se javljati u industrijskoj revolucijiNažalost, ovo se povećavalo, sve dok nije postalo uobičajeni i rašireni problem.
Tokom industrijske revolucije (između druge polovine XNUMX. vijeka i prvih godina XNUMX. vijeka), povećanje robe široke potrošnje i njihovih proizvodnih procesa zahtijevalo je veliku količinu vode za transformaciju sirovina. Zauzvrat, otpad iz ovih procesa bacao se u prirodne vodotoke bez ikakve kontrole. Ovdje se počeo širiti uznemirujuće zagađenja vode.
Odakle zagađenje vode?
Obično se zagađenje vode događa direktnim ili indirektnim ispuštanjem u vodne resurse (rijeke, mora, jezera, itd.) Različitih zagađujućih supstanci. Priroda se može očistiti ako primi malu količinu zagađivača i na taj način vratiti ravnotežu. Problem započinje kada zagađivači premašuju apsorpcijski kapacitet sistema.
Glavni oblici zagađenja vode:
Jedan od njih ima veze sa svojim prirodni ciklus, tokom kojeg može doći u kontakt sa određenim zagađujućim sastojcima (poput otopljenih ili suspendovanih mineralnih i organskih supstanci) koji postoje u zemljinoj kori, atmosferi i vodama.
Ali druga vrsta zagađenja vode - koja je najčešće najvažnija i najštetnija - je ona koja ima poseban odnos s djelovanjem ljudi. Ovdje imamo puno mogućnosti. Među najčešćim možemo spomenuti:
- Ispuštanje zaostalih toksičnih supstanci iz industrijskih i urbanih procesa, koji se bacaju u rijeke, mora i jezera.
- Zagađenje koje proizvodi intenzivna upotreba pesticida i gnojiva u poljoprivredi intenzivne, koje prodiru u podzemne vodonosnike.
- Smeće bačeno na obalu, na žalost, ovom smeću treba stotine ili hiljade godina da se razgradi.
- Upotreba zagađujućih goriva u čamcima koji završe u moru kao rezultat čišćenja brodova ili kao rezultat nesreća, poput Prestigea.
Kontaminacija vodnih resursa
Nije samo more onečišćeno, zapravo imamo veliki problem zbog onečišćenja rijeka i jezera.
Nažalost, postoji mnogo sredstava koja mogu zagađivati rijeke i jezera. Najvažnije bi bilo:
- kanalizaciona voda i ostali ostaci koji zahtijevaju kiseonik (koji su obično organske tvari, čija razgradnja proizvodi deoksigenaciju vode).
- Infektivni agensi koji na kraju uzrokuju gastrointestinalne poremećaje, pa čak i užasne bolesti onima koji piju tu vodu (kolera, ...).
- Biljne hranljive materije Namijenjeni su poticanju rasta vodenih biljaka koje na kraju raspadaju, iscrpljuju otopljeni kisik i uzrokuju više nego neugodne mirise.
- Hemijski proizvodi, poput pesticida, raznih industrijskih proizvoda, hemijske supstance sadržan u deterdžentima, sapunima i produktima razgradnje drugih organskih spojeva.
- Anorganski minerali i hemijski spojevi.
Posljedice zagađenja vode
Kao što znamo, takva kontaminacija vode može dovesti do kontaminacija rijekado zagađenje mora, ili čak do jezera, rezervoara, brana ... Napokon, svega što sadrži vodu.
Za početak, ova kontaminacija utječe na faunu i živa bića koja u njoj mogu živjeti. Na taj način se zagađivači unose u lanac ishrane, i napadaju je dok ne dođu do viših karika, odnosno nas. Hraneći se živim bićima koja žive u kontaminiranoj vodi, poput ribe i školjaka, unosimo i akumuliramo toksine koje su konzumirali, što ima kobne dugoročne posljedice, poput pojave bolesti poput alergija, pa čak i raka.
Pored toga, više hranjivih sastojaka akumulira se što smo veći u prehrambenom lancu, odnosno mi tokom svog života akumuliramo mnogo više toksina nego drugi organizmi. U stvari, nedavna istraživanja pokazuju da Španjolci imaju deset puta više žive u našoj krvi od Nijemaca, zbog veće potrošnje ribe u Španiji.
Pored toga, mora se uzeti u obzir da kontaminirana voda može nositi širok spektar bolesti poput tifusne groznice, kolere, gastroenteritisa ... i uzrokovati smrtnost stanovništva, posebno dijete. Čista i zdrava voda pokreće ljudski razvoj i prosperitet.
Kako pomoći u smanjenju zagađenja vode?
Obično je naša prekomjerna potrošnja glavni krivac zagađenja vode, jer proizvodnja svih vrsta robe podrazumijeva veliku potrošnju vode i njezinu kontaminaciju. Na primjer, Stotine boja i visoko zagađujućih materija koriste se za izradu odjeće, baš kao i za obuću.
Veliki dio onečišćenja je posljedica intenzivna poljoprivreda koja zahtijeva pesticide, Proizvodnja koja troši veliku količinu vode i dovodi do ispuštanja zagađujućih tvari u plovne putove. Nadalje, upotreba ovih pesticida i gnojiva zagađuje tlo i vodonosnike. Konzumiranjem organskih proizvoda možemo doprinijeti smanjenju zagađenja, smanjujući tako proizvode generirane intenzivnom poljoprivredom.
Druga aktivnost koja troši i zagađuje vodu je izbjeljivanje papira, konzumiranje recikliranog papira doprinosi manjem zagađenju vode.
Mnogo puta neki otpad, kao npr plastične kese završe u vodi. Oni odlaze u more i ostaju tamo dugo vremena do takvog raspadanja. To se može izbjeći smanjenjem upotrebe plastičnih vrećica i odlaganjem onih koje više nisu korisne u žutu posudu za kasniju obradu i recikliranje.
Zagađenje oceana
Iako se možda ne čini tako, vrlo je važno da smo svjesni opasnosti od zagađenja okeana i da se zahvaljujući tome održava morski život mnogih vrsta, uz daje nam mogućnost da imamo kiseonik, taj isti kisik koji udišete.
El namjerno odlaganje otpada, izlijevanje nafte i velika raznolikost jakih hemikalija koji se sipaju u okean njegova kontaminacija ne utječu samo na biljke i morske vrste koje u njima žive, već i na cijelu svjetska populacija
Izlijevanja nafte
Trenutno je brent najveći prijetnja zbog zagađenja okeana, budući da su proizvodnja i transport nafte porasli kako bi se zadovoljile potrebe trenutne ekonomije.
Zbog izlivanja nafte u okean, umri većina životinja koje ih nastanjuju
Razmislimo i o svemu što generiše nafte, a koja se često koristi za proizvodnju plastike i mnogih drugih proizvoda, Nažalost čini se da se sve ovo završava na dnu okeana.
Negativni efekti okeanskog ulja
Kaže se da je više od 80% zagađenja koje se događa u okeanima naša greška, a u osnovi je to zbog nepravilne upotrebe koju proizvodimo.
Uz to, zbog velikog truda u čišćenju kako bi se uklonili ostaci nafte koji se nalaze na dnu oceana, pokazalo se štete na vodi i morskom životu nastavljaju se najmanje 10 godina. S obzirom na činjenicu da se godišnje izlije nekoliko nafte, broj takvih učinaka je poražavajući.
Prevencija i kontrola zagađenja mora uljem
Kada se locira točka zagađenja mora naftom, provodi se niz studija područja kako bi se odlučilo protokol koji će se slijediti, kako bi se moglo očistite ga u potpunosti. Ako je mrlja mala, možete pričekati da se prirodno otopi, iako je najnormalnija stvar spriječiti prije trčanja.
Iz tog se razloga ova vrsta morske prevencije obično vrši s čamaca čija su akcijska politika sljedeća:
- Razvoj tehničkih standarda za primjenu na tankerima
- Tehnički pregledi cisterni
- Kontrola pomorskog prometa
- Obuka
- Odgovor znači sprečavanje nesreća (kontrolni tornjevi, tegljači, itd.)
Podaci o zagađenju vode
Mnogo puta ne shvatimo ovaj problem dok nam ne ponude podatke o tome. Možda znajući ove brojke o zagađenju vode, shvatite i kako se troši voda u zemljama prvog svijeta.
Nažalost, kontaminirana voda jedan je od glavnih uzroka Dječija smrtnost svijeta. Kontaminirana voda uzrok je velikog broja smrtnosti djece, posebno u Africi i Aziji, uglavnom zbog infekcije i proljev.
Više od Svake godine umire 5 miliona ljudi od pijenja kontaminirane vode.
El 90% vode koju konzumira svjetsko stanovništvo podzemne vode.
Un litra automobilskog ulja i četiri litre boje prodrijeti u zemlju zagađujući milion litara vode za piće.
Četiri litre benzina koji se prosipaju na zemlju zagađuju tri miliona litara vode.
2000 milijarde ljudi na planeti nema pristup vodi za piće a s progresivnom kontaminacijom vode bit će je sve teže postići.
Nažalost vodene bolesti kontaminirani su ubili više ljudi tokom istorije nego bilo koji rat. Danas u svijetu svake godine umre gotovo 5 miliona ljudi od kontaminirane vode, velika većina u nerazvijenim zemljama.
Iako ni zemlje prvog svijeta nisu pošteđene zagađenja vode. Na primjer u Sjedinjene Američke Države gotovo polovina jezera u zemlji je kontaminirana za držanje ribe ili za prehranu ljudi
u industrijalizirane zemlje oni su takođe odgovorni za većinu ispuštanja onečišćujućih voda. Procjenjuje se da se 3 četvrtine industrijskih ispuštanja bacaju u more bez ikakvog tretmana, odnosno izuzetno doprinose zagađenju vode.
Brojke se još više povećavaju ako govorimo o zemlje u razvoju. Nemaju toliko industrije kao razvijene zemlje, ali sustavi za obradu otpada su nesigurniji, pa ispuštanja koja se bacaju u more bez ikakvog tretmana iznose 90%.
Podzemne vode
Iako su takozvane površinske vode, poput spomenutih rijeka, jezera, mora i okeana, one koje primaju veće ugađanje i pažnja Da bi se zaustavilo zagađenje vode, podzemne vode ne zaslužuju da budu zaboravljene. Zapravo, vodonosnici Oni su jedan od glavnih izvora vode i za navodnjavanje i za prehranu ljudi koji postoje.
Opskrba slatkom vodom koju pružaju rijeke i jezera ne bi bila dovoljna da zadovolji trenutne potrebe za vodom.
To znači da je važno zaštititi podzemne vode problema zagađenja. Iako nisu toliko osjetljivi na ovaj problem kao površinske vode, budući da njihov položaj unutar zemlje u tom smislu djeluje kao zaštita. Iako se mora uzeti u obzir da ih, nakon što su kontaminirani, njihovo mjesto čini vrlo teškim za čišćenje, šireći štetu od kontaminacije na ogromnom broju različitih teritorija godinama.
Najčešći način na koji se vodonosnik podzemne vode kontaminira je curenja proizvedena kanalizacijom, toksični proizvodi, toksična izlijevanja, naslage radioaktivnog otpada, curenje benzina ili drugi slični štetni elementi koji na kraju bace ili bace direktno na zemlju.
Ovi proizvodi, pored ozbiljne štete koju proizvode na mjestu gdje dolaze u kontakt s tlom, prodiru kroz njega, postepeno zagađujući vodonosnike koji prolaze kroz ta područja. Isto tako, nakupljanje zagađujućih proizvoda u podzemlju, kao npr septičke jame ili skladišta hemijskog otpadaOni također rezultiraju ovim nevidljivim curenjem koje na kraju podjednako kontaminiraju izvore vode koji hrane usjeve, životinje i ljude.
S druge strane, podzemni vodonosnici također su stalno zagađeni pesticidi i gnojiva koji se koriste u usjevima kojima se sami hrane. Kao i u prethodnim slučajevima, hemijski elementi koji prenose ove proizvode prodiru u zemlju završavajući u podzemnim vodenim strujama.
Konačno, posljednji od najčešćih uzroka koji uzrokuju onečišćenje vodonosnika To je tvoje prekomerna eksploatacija. Podzemna voda se u velikoj mjeri koristi u poljoprivredne svrhe, za stoku ili kod svih vrsta proizvođača, pa se i ti resursi troše. Vodonosni slojevi koji presušuju mogu ustupiti mesto slanim ili zagađenim vodama s drugih mjesta, koja će ići istim putem, ali bez blagotvornih efekata koje je podzemna voda ostavila za sobom.
Ovo konstantno, tiho i praktično nevidljivo zagađenje je užasno destruktivno, jer njime strašno stradava i teritorije i živa bića s kojima se susreće tokom svog putovanja. Priroda ove vrste vode, kao što smo već rekli, čini je gotovo nemogućom očistiti nakon kontaminacije, Nadalje, tehnike koje su isprobane posljednjih godina nisu dale puno rezultata. Stoga je praktički jedini postojeći način za održavanje čistih vodonosnih slojeva prevencija, jer će one podzemne vode, jednom zagađene, širiti svoje zlo na sva mjesta kroz koja prolaze, a da teško mogu učiniti bilo šta da ga izbegnu.
Zagađenje vodom
Prema podacima Program Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP1.100 miliona ljudi nema pristup pijaćoj vodi, a neke zemlje su na granici eksploatacije svojih vodnih resursa.
Podaci UN-a i WHO-a
Neke podaci globalnih vlasti kao što su UN ili SZO su:
- 2.600 milijardi ljudi nema sanitarne sisteme.
- La dijareja koji uzrokuje zagađenu vodu drugi je vodeći uzrok smrti novorođenčadi, odnosno 5.000 djece dnevno umire širom svijeta, odnosno 2 miliona godišnje.
Možemo potvrditi da bi se ovaj proljev koji uzrokuje toliko smrti novorođenčadi izbjegao pranjem ruku vodom i sapunom, mnoge bolesti smanjile bi se ako bi se vode, higijene i sanitarne usluge bolje opskrbljivale.
Prema rečima Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), potvrđuje da je nakon pogoršanja zdravlja klimatskih promjena 25% globalne smrtnosti povezano s nedostatkom pristupa pitkoj vodi, zagađenjem zraka i lošim sanitarnim uvjetima.
