Sa svim problemom klimatskih promjena pojavio se novi pokret poznat kao » ne postoji planeta B«. To znači da moramo prilagoditi svoje navike i u ličnom i u društvenom životu na takav način da maksimalno brinemo o svojoj planeti. Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila svake godine i pamti se važnost brige za okoliš kako bi se izbjegli problemi u budućnosti. Od vitalne je važnosti spasiti našu planetu kako bismo je mogli naseljavati i mi i buduće generacije.
Iz tog razloga posvetit ćemo vam ovaj članak da bismo vam ispričali sve što trebate znati o pokretu "ne postoji planeta B".
Izmijenite naviku života
Kada ne mislimo na to da ne postoji planeta B, ističemo da ne postoji nijedna druga planeta na koju treba migrirati ako postane nenaseljiva. Važnost brige za našu planetu postaje sve prisutnija iz dana u dan, jer vidimo kako se različiti negativni učinci javljaju zbog globalnih ekoloških problema poput klimatske promjene i globalno zagrijavanje.
Zamjenik generalnog sekretara UN-a ističe da postoji nekoliko prioriteta kako bi se spasila naša planeta. Glavni i najvažniji je zaustaviti neodrživi konzumerizam. Dobro je poznato da trošimo izvan svojih mogućnosti i rastrošno. Znamo da velika većina nas ima veliki broj uređaja koji su proizvedeni zagađenjem upotrebom fosilnih goriva i da nam oni ne koriste.
Ne postoji alternativa s druge planete koja nas može primiti, tj, ne postoji planeta B. Ovo je mjesto o kojem moramo brinuti i što bolje ga čuvati. Sljedeći korak da bismo mogli sačuvati drugu planetu je oporavak biodiverziteta koji gubimo skokovima i granicama. I na kraju, ali ne najmanje važno, zaista je suprotstaviti se klimatskim promjenama svim raspoloživim oružjima. Zemlja se nalazi na neviđenoj prekretnici koja će izmijeniti sve uvjete u kojima smo navikli živjeti. Dostizanje točke u kojoj ne možemo živjeti na isti način, a tempo života bit će drugačiji.
Ne postoji planeta B
Kao što ovaj pokret sugerira kako bi se očuvala naša planeta, nigdje se više ne može ići. Moramo se baviti očuvanjem naših ekosistema i prirodnih resursa. Brojni su primjeri koji podržavaju sva rasuđivanja o hitnosti promjene ljudi i njihovog načina života. Milioni ljudi su raseljeni zbog porasta nivoa mora koji uzrokuje milione i milione dolara gubitaka, hiljade smrtnih slučajeva u šumskim požarima, povećane gladi zbog suša i drugih posljedica.
Većina najrazornijih posljedica događa se sve češće. Zbog toga se hitnost za glumu povećava. Gotovo 62 miliona ljudi bilo je izloženo nekoj prirodnoj opasnosti zbog klimatskih promjena. Jedan od najvažnijih i novih prijedloga je ubrzanje energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima energije.
Porast prosječne globalne temperature je stvarnost koja se sve više povećava. Smanjenje globalnog zagrijavanja za najmanje pola stepena Celzijusa učinit će razliku između života i smrti. Porast razine mora za 10 centimetara uzrokovao bi velike ekonomske probleme, kao i smrt i bolesti nakon godine. Ako se razina mora dodatno poveća, to će značiti da Arktički okean ostaje bez straha tokom ljeta i da će uzrokovati izumiranje koraljnih grebena zbog porasta temperatura mora.
Da bismo uklonili sve ove negativne efekte i posljedice, moramo ograničiti povećanje srednje globalne temperature na 1.5 stepen do 2 stepena, umesto na 2100 stepena. Da bi se to postiglo, potrebne su brze akcije bez presedana. Sljedećih nekoliko godina bit će najvažnije u našoj historiji. Čini se da važnost koja se odnosi na ovu situaciju još nije dana. Možda je problem na snazi kada će htjeti ispraviti ono što već desetljećima nismo uspjeli.
Ne postoji planeta B: promjene kod kuće
Da bismo podržali ovo kretanje nijedne planete B, moramo početi brinuti o svojoj planeti od kuće. Plastika za jednokratnu upotrebu mora biti ostavljena jer se svakog minuta kupuje milion plastičnih boca i godišnje koristi 500 milijardi vreća. Ako se ovo ne reciklira ili se njegova potrošnja ne smanji, bit će 8 miliona tona koje će godišnje završiti u oceanima, prijeteći morskom životu. Više od 200 zemalja obavezalo se na smanjenje upotrebe plastike do 2030. godine.
Kružna ekonomija jedno je od rješenja koje su predložile Ujedinjene nacije. Dakle, Sav otpad iz nekih industrijskih sektora mogao bi se smanjiti i do 99%. Za taj isti procenat mogle bi se smanjiti emisije stakleničkih plinova, koje su uzrok klimatskih promjena. Na ovaj način uspijevamo zaštititi okoliš i smanjiti efekte ovog klimatskog fenomena.
Akcije koje imaju ekološku štetu provode se u našim domovima. Nosimo traperice potrebno im je oko 7000 litara vode što je ekvivalentno onome što prosječna osoba duguje za 7 godina. Ovo je samo jedno od mnogih otkrića koja su otkrivena i koja su prilično alarmantna zbog određenih studija o okolišu koje otkrivaju cijenu uvijek biti u stilu.
Ozbiljne prijetnje našoj planeti ne oklijevaju poprimiti dramatične tonove, iako je istina da se mora poduzeti što je prije moguće. Degradacija okoliša prouzročit će milione prerane smrti kako pokazuju statistike. Odloženo će biti sve više pogođeno i svijet poduzima hitne mjere kako bi zaustavio i sanirao ozbiljnu štetu uzrokovanu zagađenjem okoliša. Čak i različite vrste zagađenja poput vode, vazduha i hemijskog otpada ugrožavaju integritet ljudi i njihovu sposobnost razmnožavanja.
Nadam se da s ovim informacijama možete saznati više o kretanju da nema planete B.