Trenutno je, prema najnovijim podacima Eurostata, udio energije iz obnovljivih izvora u Europskoj uniji u prosjeku dostigao 17% finalna potrošnja. Važna brojka, ako se uzmu u obzir podaci iz 2004. godine, jer je u to vrijeme dosezao samo 7%.
Kao što smo mnogo puta komentirali, obvezni cilj Europske unije je da do 2020. godine 20% energije dolazi obnovljivi izvori i povećati ovaj procenat na najmanje 27% u 2030. Iako postoji prijedlog da se ova posljednja brojka revidira naviše.
Prema zemljama, Švedska je država u kojoj se proizvodi više obnovljivih izvora energije u odnosu na krajnju potrošnju, sa 53,8%. Slijede Finska (38,7%), Latvija (37,2), Austrija (33,5%) i Danska (32,2%). Nažalost, postoje i drugi koji su daleko od ciljeva EU, poput Luksemburga (5,4%), Malte i Holandije (obojica sa 6%). Španija je u sredini tabele sa nešto više od 17%.
|
Zemlja |
Procenat energije iz obnovljivih izvora (% finalne potrošnje) |
|
1 Švedska |
53,8 |
|
2 Finska |
38,7 |
|
3. Letonija |
37,2 |
|
4 Austrija |
33,5 |
|
5 Danska |
32,2 |
|
6 Estonija |
28,8 |
|
7 Portugal |
28,5 |
|
8 Hrvatska |
28,3 |
|
9 Litvanija |
25,6 |
|
10. Rumunija |
25 |
|
14 Španija |
17,2 |
Dalje ćemo vidjeti nekoliko inicijativa zemalja članica sa onim što žele ili su već ispunile ciljeve Evropske unije
Obnovljive inicijative iz raznih zemalja
Offshore vjetroelektrane u Portugalu
Prvi offshore vjetroelektrana Iberijskog poluostrva već je stvarnost, ali izvan obale Viana do Castelo, na portugalskom teritoriju, samo 60 kilometara od granice s Galicijom. To je nova i odlučna opklada susjedne države na obnovljive izvore energije, polje u kojem Portugal ima veliku prednost nad nama, uprkos činjenici da je Španija svjetska sila u pogledu energije zemaljskog vjetra.
Španski paradoks
U slučaju offshore energije vjetra, španski paradoks je u potpunosti. U našoj zemlji ne postoje "offshore" vjetroelektrane, samo neki eksperimentalni prototipovi. Y. Međutim, naše kompanije su svjetski lideri i u ovoj tehnologiji. Ni jedan megavat ne ulazi u špansku mrežu s mora kada je u Ujedinjenom Kraljevstvu Iberdrola otvorio nekoliko vjetroelektrana, poput Zapada kod Duddon Sands (389 MW), u izgradnji je u Njemačkoj i dodijelio (opet u Ujedinjenom Kraljevstvu) East Anglia One (714 MW), najveći španski projekt u povijesti u sektoru obnovljivi izvori. Pored Iberdrole, mjerila su i kompanije kao što su Ormazabal ili Gamesa.
Francuska predstavlja plan za udvostručavanje snage vjetra do 2023. godine
Francuska je predstavila plan čiji je cilj pojednostaviti sve administrativne procedure i ubrzati razvoj svih projekata energije vjetra povećati proizvodnju čiste energije iz ovog sektora da se udvostruči do 2023. godine.
Danski izazovi
Danski prijedlog je ukloniti ugalj za 8 godina, bez ikakve sumnje predstoji sjajan gol. Računajte na Dansku je desetljećima lider u vjetroelektranama otkako je ulagala u ovu tehnologiju od 1970. godine, s globalnom naftnom krizom.
Danski ciljevi prolaze kroz:
- 100 posto obnovljiva energija od 2050
- 100-postotna obnovljiva energija u električnoj energiji i grijanju do 2035
- Kompletna faza eliminacije ugalj do 2030
- 40-postotno smanjenje u emisije stakleničkih plinova od 1900. do 2020. godine
- 50 posto potražnja za električnom energijom snabdijeva se snagom vjetra do 2020
Finska želi zabraniti ugalj u bliskoj budućnosti
Finska studije o zakonskoj zabrani uglja za proizvodnju električne energije prije 2030. godine. Dok je u državama poput Španije sagorijevanje ugljena poraslo 23% prošle godine, Finska želi tražiti zelenije alternative, razmišljajući o budućnosti zemlje.
Prošle godine je finska vlada predstavila novi nacionalni strateški plan za energetski sektor koji, između ostalih, predviđa i zakonom zabraniti upotrebu uglja za proizvodnju električne energije od 2030.
Norveški električni automobili
U Norveškoj je 25% prodanih automobila električnih. Da, dobro ste pročitali, 25%, 1 u 4, ujedno su autentična mjerila u hidroelektričnoj energiji i sposobna su za praktično samodostatnost samo s obnovljivim energijama. Primjer koji treba slijediti, uprkos činjenici da je riječ o velikom proizvođaču nafte. Upravo su se na to oslanjali da bi došli do takvih brojki. Umjesto da naftu spaljuju za proizvodnju električne energije, posvetili su se njenom izvozu i novcu dobivenom za proizvodnju hidroelektrana.
