Plastika je jedna od zagađivača koja napada oceane i uzrokuje neprocjenjivu štetu u okolišu. Suočeni sa ovom situacijom, ljudi postavljaju mnoga pitanja. Jedan od njih je kako plastika dolazi do mora. Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo se usredotočiti na podrijetlo procesa koji proizvode i otpad završavaju u moru.
U ovom ćemo vam članku reći sve što se odnosi na otpad kako biste saznali kako plastika dolazi do mora.
Plastika kao zagađivač
Rijeke, pomorski promet i smeće koje se nalazi na plažama mogu u velikoj mjeri objasniti kako plastika dolazi do mora. Međutim, postoje mnogi procesi koji se provode u stvaranju i upravljanju ovim otpadom. U plastici je već postao jedan od najčešće sakupljanih otpada od strane ekološke nevladine organizacije Ocean Conservancy. Ova organizacija generira godišnje dane čišćenjem plaža i obala. Više od 30 godina traže dobrovoljce širom svijeta kako bi mogli sakupljati plastični otpad i spriječiti ga da ošteti morski okoliš.
Brojni su plastični predmeti kao što su opušci cigareta, omoti i slamke za jednokratnu upotrebu što može potrajati i do 500 godina da se razgradi. Ovo je ozbiljan problem i za floru i faunu morskih ekosistema širom svijeta.
Kako plastika dolazi do mora?
Plastično zagađenje u okeanima gotovo uvijek započinje u našem kontejneru za smeće. Moramo imati na umu da, od 260 miliona tona godišnje plastike bacamo u svijet, koristi se samo 12%. Većina ih je spaljena ili rasuta po najnevjerovatnijim deponijama i uglovima planete. S obzirom na to da iz izvora nedostaje upravljanje i tretman ovog otpada, normalno je da na kraju dođe do mora.
Većina ovog otpada je napuštena i završava u morima. Ovdje ih talasi i vjetar nagrizaju u sitne sitne fragmente poznate kao mikroplastika. Mikroplastika je ništa drugo do čestice manje od 5 mm i zarobljene u giracijama okeanskih struja. U tim su situacijama sposobni stvoriti velike mrlje plutajućeg smeća poput one koju poznajemo na sjevernom Pacifiku. To je jedno od najvećih mjesta za plastično smeće na svijetu površina od 1.6 miliona kvadratnih kilometara i 80.000 tona težine.
Ako se polimeri odlažu na hiljade kilometara od okeana, kako mogu na kraju plutati u njima? Jedna od studija ističe da rijeke, posebno najveće i najzagađenije na svijetu, određuju agense za dovođenje plastike u more. Procjenjuje se da su ove rijeke nose između 1.1 i 2.4 miliona tona plastike godišnje. Također uključuje prljavštinu na plažama, ribolov, akvakulturu i pomorski promet kao glavne uzroke. To su glavni uzroci kako plastika dolazi do mora.
Brojni su brodovi koji odlažu svoj otpad i čine gotovo polovinu otpada do danas pronađenog u sjevernom pacifičkom području. Ova činjenica objavljena je u časopisu Nature. Ostali važni aspekti koje treba uzeti u obzir su kanalizacija, vjetar, kiša i poplave. Ovi faktori takođe mogu biti odlučujući faktori u prevozu kopnene plastike u okeanska područja. Iznad svega, plastika za jednokratnu upotrebu je ona koja, lakša, leti prema obali ili je ugrađena u riječnu mrežu dok ne dođe do mora. Među ovim vrstama plastike imamo vrećice, pamučne pupoljke, omote proizvoda, slamke itd.
Koliko se plastike baci u more
Poznato je da okeani godišnje primaju oko 13 miliona tona plastike, što je ekvivalentno bacanju kamiona za smeće u okean u minuti. Ova količina je nešto što se ne može ni zamisliti jer se mnogi pitaju kako ubaciti plastiku u more. Prema nekim studijama o evoluciji potrošnje plastike od strane ljudi, ove bi vrijednosti mogle narasti do 17.5 miliona tona godišnje do 2025. godine ako se ispuštanja ne zaustave.
Druga studija otkriva da bismo do 2050. godine u moru mogli imati više tona plastike nego plivanje riba. Većina plastike koja se baca u more dolazi iz Azije, u potpunosti iz zemalja poput Kine, Filipina, Indonezije i Vijetnama.
Posljedice kako plastika dolazi do mora
Znajući kako plastika dolazi do mora, možemo pokušati izbjeći zagađenje mora. Danas je kolateralna šteta izazvana zagađenjem mora plastikom poznata širom svijeta. Među tim posljedicama imamo i mi degradacija ekosistema, oštećenje flore i faune hemijskim supstancamaitd. Poznato je da više od milion životinja svake godine umre od zamjene plastike sa hranom. Mora se uzeti u obzir da se plastika razgrađuje djelovanjem vjetra i vode, a životinje je mogu zbuniti.
Pored toga, zdravlje ljudskog bića takođe može biti narušeno jer kroz trofički lanac možemo unositi drugu hranu putem kuhinjske soli. Procjenjuje se da oko 13.000 miliona dolara godišnje košta trošak ove ekološke katastrofe to bi se moglo smanjiti vrlo jednostavnim svakodnevnim praksama. Da vidimo šta su:
- Ne koristite plastiku za jednokratnu upotrebu, poput slamki, kašlja ili pribora za jelo za jednokratnu upotrebu.
- Ako ćete obaviti kupovinu, ne zaboravite koristiti platnenu torbu za ručna kolica.
- Žvaku ne bacamo na zemlju jer je možemo reciklirati. Ne zaboravimo da je žvakaća guma izrađena od plastike.
- Kupujte hranu na veliko kako biste izbjegli većinu pakiranih proizvoda.
- Zamijenite plastične čaše staklenim ili čeličnim spremnicima.
- Koristite drvene štipaljke umjesto plastičnih.
- Izbjegavajte upotrebu kozmetike koja sadrži mikroplastiku i odlučite se za kupnju biorazgradive odjeće.
- Reciklirajte plastiku da biste nekom pakovanju dali drugu priliku.
Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati kako plastika dolazi do mora i njegove posljedice.