Od industrijske revolucije i otkrića upotrebe energije fosilna goriva, svijet je počeo emitirati niz stakleničkih plinova koji uzrokuju globalne klimatske promjene. Ova fosilna goriva sastoje se od nafte, prirodnog plina i uglja. To su resursi koji su iscrpljeni, a sposobnost regeneracije nije na ljudskoj razini. Iz tog razloga, strah koji postoji zbog nestabilnosti cijena nafte uzrokuje stalni pritisak na vlade koje to neprestano traže eksploatacija rezervi nafte na drugim mjestima poput Arktika.
U ovom ćemo članku izvršiti detaljnu analizu važnosti eksploatacije rezervi nafte i njenih negativnih efekata na životnu sredinu.
Cijene nafte
Zbog sve većih poteškoća izvlačenja nafte iz rezervi, cijena joj raste. Kada se predloži vađenje rezervi nafte na Arktiku, javlja se neobičan paradoks. Upravo se, arktičke rezerve nafte mogu iskoristiti kada ima dovoljno otopljenja da to dozvole. Kako god, eksploatacija ove nafte takođe će pogoršati efekte globalnog zagrijavanja koja je uzrokovala otopljenje koje omogućava iskorištavanje ovih rezervi.
Kao što vidite, pomalo je paradoksalno. Globalno zagrijavanje uglavnom je uzrokovano emisijom stakleničkih plinova u atmosferu. To znači da je zadržana toplota veća i da uzrokuje porast temperature. Uz to, jedini problem ovih plinova koji nastaju izgaranjem nafte nije samo atmosfera već i zdravlje.
Sa druge strane, imamo nerede na Bliskom Istoku koji uzrokuju veliku geopolitičku nestabilnost. Tako je započela libijska kriza, gdje je cijena nafte porasla za 15% da bi dosegla 120 dolara. Naravno, sve je to izazvalo niz potresnih udara koji bi se mogli nazvati ovim zemljotresom, a to je nestabilnost cijena sa većim rastom cijena u zapadnim ambicijama. U ovom porastu cijena stvaraju se najveće rezerve nafte na svijetu tamo gdje se potencijalno možemo naći.
To je premisa koja čini Arktik bi mogao postati sljedeća ključna točka u eksploataciji rezervi nafte. Prema stručnjacima, Arktik je vjerovatno jedino mjesto na planeti gdje postoje neiskorištene rezerve nafte.
Rezerve nafte na Arktiku
Budući da je Arktik još uvijek djevica, na njega se stavlja veliki fokus. Procjenjuje se da postoji veliko bogatstvo od prirodni resursi i da Bliski istok to pazi. Grenland je autonomna vlada koja je dio Danske. Jedna je od glavnih zemalja koja je zainteresirana za eksploataciju rezervi nafte. Kako god, Kanada, SAD, Rusija i Norveška neće zaostati u borbi za ove resurse.
Stručnjaci koji naftu na Arktiku istražuju već tri decenije pronašli su više od 3 miliona barela nafte. Prema studijama s tim u vezi, procjenjuje se da još uvijek postoji još 114.000 milijardi barela koji nisu otkriveni. S druge strane, također nalazimo 56 bilijuna kubnih metara prirodnog plina koji treba iskoristiti. Svi ovi sočni energetski izvori su u ustima mnogih zemalja gladnih energije i snage.
Pitanje je jasno, šta slijedi? Oni će iskorištavati arktičke rezervate uništavajući ekosisteme i vodeći ka iscrpljivanju ovih resursa. Što će se dogoditi nakon što ulje ponestane? Bit ćemo u svijetu s većim problemima zagađenja i globalnog zagrijavanja, s manje biološke raznolikosti i s više bolesti. Jedino o čemu razmišljaju je da se obogate životom koji imaju i ne razmišljaju o budućim generacijama.
Ekološke posljedice
Ako su procjene onoga što je urađeno u studijama istinite, ustanovit ćemo da bi te rezerve nafte bile jednake petini sve nafte koja još nije otkrivena u svijetu. Ovo samo poziva na arktički paradoks: resurse kojima led nije bio dostupan, olakšale su klimatske promjene izazvane samom naftom koju pokušavaju izvući. Otapanje Arktika ne samo da će povećati efekte klimatskih promena promenom albeda Zemlje, Nego će vađenje ovih rezervi nafte pogoršati situaciju.
Ne treba zaboraviti da je Arktik jedno od blaga koje planeta ima u pogledu ekološke važnosti. Potpuno netaknuto okruženje u kojem nikada nije iskorišten nijedan resurs, a biodiverzitet je zaštićen ledom. Led je na Arktiku prisutan samo pola godine. Prije je bila cijela godina. Uz to, to neće samo naštetiti ekosustavima, već bi moglo i narušiti njihovu stabilnost.
Ovo područje se zagrijava tri puta brže od ostatka svijeta. To će prouzrokovati da ekosustavi cijele ove regije mogu pronaći točke bez povratka. Pojačano je ubrzanje gubitka leda i, prema tome, naglo će doći do promjena u ekosustavima.
Nizak nivo leda
Najniži nivoi u istoriji zabilježeni su na arktičkom ledenom pokrivaču kao rezultat porasta temperature. Svakog ljeta sloj se sve više otopi da bi se zimi ponovo smrzavao. Međutim, ova ubrzana brzina otapanja dovela je do smanjenja brzine smrzavanja što rezultira ukupnim gubitkom leda.
Suočeni sa ekološkim pitanjima kako bismo iskoristili ove resurse, pridružujemo mu se iz socijalnih i političkih razloga. Trenutno na Arktiku živi oko 4 miliona ljudi. 15% ove populacije su autohtona plemena koja Oni imaju pravo na ove prirodne resurse zemlje u kojoj žive i koja im zakonski pripada.
Stoga ćemo vidjeti kako će se riješiti ovaj sukob eksploatacije rezervi nafte. Nadam se da će doći k sebi i da će više raditi na obnovljivoj energiji.