Drvo za borbu protiv klimatskih promjena: Kiri

Jedno od rješenja za borbu klimatske promjene i globalno zagrijavanje to je povećanje šumskih površina. To je zato što drveće upija CO2 koji emitiramo u svojim aktivnostima i u transportu. Što više zelenih površina ima na planeti, to će se više CO2 apsorbirati.

Iako zaštititi šume i povećati njihove hektare Od vitalne je važnosti za našu budućnost, ljudsko biće insistira na tome da ih uništava kako bi proizvodilo drvo ili trgovalo s njima. Među svim vrstama drveća koje postoje u svijetu postoji jedna posebno koja nam može puno pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Radi se o Kiriju.

Svjetska država šuma

Širom planete se seku i uništavaju oko 13 miliona hektara godišnje prema podacima dobivenim iz UN-a. Uprkos tome što ovisimo o drveću koje će živjeti i disati, odlučni smo da ga uništimo. Biljke i drveće su naša pluća i to je jedini način na koji možemo ostati živi jer daju kisik koji udišemo.

Drvo koje nam pomaže protiv klimatskih promjena

Nazvano je ovo drvo koje nam može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena Kiri. Njegovo naučno ime je carica ili Paulownia tomentosa. Dolazi iz Kine i može stići visok do 27 metara. Njegovo deblo može biti promjera između 7 i 20 metara, a lišće široko oko 40 centimetara. Područje rasprostranjenja obično se javlja na nadmorskim visinama manjim od 1.800 metara i na tim područjima može preživjeti bilo da je kultivirano ili samoniklo.

Stablo s ovim karakteristikama odgovara normalnom profilu bilo kojeg stabla. Ali zašto to posebno mogu Kiri doprinijeti više od ostalih u borbi protiv klimatskih promjena?

Sva zelena drveća, biljke i grmlje fotosintetiziraju, upijajući CO2 iz okoline da bi ga transformirali i oslobodili kiseonik. Međutim, među karakteristikama koje čine Kiri posebnim kandidatom za pomoć protiv klimatskih promjena, nalazimo njegovu sposobnost pročišćavanja slabo plodnog tla oko sebe, kao i njegova apsorpcija CO2 je 10 puta veća od apsorpcije bilo koje druge vrste drveća.

Budući da je njegova stopa apsorpcije CO2 mnogo veća od one kod ostalih vrsta, takva je i brzina stvaranja kisika. Jedan od nedostataka pošumljavanja je vrijeme koje treba drveću da raste i ima dovoljno površine lišća da može doprinijeti ravnoteža O2-CO2 na planeti. Međutim, Kiri raste mnogo brže od ostalih vrsta. To je najbrže rastuće drvo na cijeloj planeti, toliko da je u samo osam godina može izmjeriti istu dužinu kao i hrast star oko 40 godina. Znate li šta je to? Ušteda od 32 godine u pošumljavanju. Praveći ekvivalenciju da biste imali bolju predstavu, ovo drvo može rasti u normalnom tlu u prosjeku 2 centimetra dnevno. To također pomaže da se regeneriranjem korijena i posuda za rast stabljike može oduprijeti vatri bolje od ostalih vrsta.

Ovo drvo ima veliku sposobnost regeneracije, jer može ponovo niknuti do sedam puta nakon rezanja. Može rasti i u kontaminiranom tlu i vodi i na taj način pročišćava zemlju od lišća bogatog azotom. Tijekom svog života drvo odbacuje lišće i kad padne na zemlju, razgrađuje se i daje mu hranjive sastojke. Moramo napomenuti da ako ovo drvo raste na kontaminiranoj zemlji ili s malo hranjivih sastojaka, rast će biti mnogo sporiji nego ako raste na umjereno plodnoj i zdravoj zemlji. Da bi mogao opstati i prilično dobro rasti na siromašnim i erodiranim tlima, potrebni su kompost i sistemi za navodnjavanje.

Kako je poznato ovo drvo?

Njegovo ime na japanskom znači "rez". Drvo je vrlo dragocjeno jer se često može orezivati ​​kako bi se pogodovalo njegovom brzom rastu i iskoristilo ga kao resurs. U kineskim vjerovanjima i tradicijama ovo carica je posađeno kad se rodila djevojčica. Zbog brzog rasta stabla, pratilo bi djevojčicu kroz cijelo djetinjstvo i razvoj, na takav način da bi se, kad je izabrana za brak, drvo posjeklo, a drvo koristilo za stolarske predmete za miraz .