Sva raznolikost hrane koju jedemo, zrak koji udišemo, voda koju pijemo i klima koja omogućava život ljudi i ostalih živih bića na planeti ne bi postojala bez okoliša. Priroda nudi razne usluge kojima je život na planeti dozvoljen. Stoga svake godine Svjetski dan zaštite okoliša 5. juna Poznato je da morske biljke svake godine proizvode više od polovine kisika u našoj atmosferi, a drvo je sposobno očistiti zrak upijajući 22 kilograma ugljičnog dioksida i zauzvrat oslobađajući kisik. Sve ove karakteristike nalaze se u okolini i iz tog razloga obilježavamo dan kako bismo im ga posvetili.
U ovom ćemo vam članku reći sve što trebate znati o Svjetskom danu zaštite okoliša i njegovim karakteristikama.
Svjetski dan zaštite okoliša i globalni napor
Krajnji cilj Svjetskog dana zaštite okoliša je senzibiliziranje svjetske populacije za pitanja okoliša. A to je da ljudsko biće stvara različite utjecaje na okoliš koji štete svim prirodnim resursima i životnim uvjetima kakve poznajemo. Cilj senzibilizacije svjetske populacije je obznaniti koji su problemi i moguća rješenja. Politička akcija se pojačava da, uostalom, ona je ta koja služi nametanju svih ovih planova.
Bez obzira na političko djelovanje zemalja, stanovništvo je posebno zainteresovano za poštivanje i poštivanje okoliša. Gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene veliki su problemi s kojima se ljudi suočavaju tokom ovog stoljeća. Znamo da se prirodni resursi i životni uslovi dalje pogoršavaju utjecajima leša na životnu sredinu. Zbog toga svjetski dan zaštite okoliša zahtijeva globalni napor.
Drugi cilj Svjetskog dana zaštite okoliša je motivirati ljude i zajednice da postanu aktivni agenti održivog razvoja i promijeniti stavove prema pitanjima zaštite okoliša. Ljudi su pozvani da razmisle o svemu što se konzumira i kako se troši. Konzumerizam koji postoji u današnjem društvu uzrokuje prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa i zagađenje. Kompanije takođe moraju razviti više ekoloških modela i drugu metodu proizvodnog sistema.
Vladama je naređeno da štite divlje prostore, a učiteljima obrazovanje u okolišu i prirodnim vrijednostima. Mladi ljudi moraju podići svoj glas za budućnost planete što ona zahtijeva od svih nas.
Tema Svjetskog dana zaštite okoliša
Datum proslave Svjetskog dana zaštite okoliša podudara se s početkom konferencije u Stockholmu 1972. Na ovoj konferenciji glavna tema bila je okoliš. Iz tog razloga se ovaj dan obilježava u spomen na važnost koju je okoliš počeo imati u svjetskoj politici. Tema svjetskog dana zaštite okoliša 2020. godine je biološka raznolikost. Gubitak biološke raznolikosti glavni je uzrok globalne zabrinutosti za okoliš. A nedavno su se dogodili razni katastrofalni događaji koji su uništili veći dio biodiverziteta. Ovi katastrofalni događaji uključuju velike šumske požare koji su se dogodili u Brazilu, Kaliforniji i Australiji.
Moramo takođe uzeti u obzir invazivne vrste poput invazije skakavaca na Rogu Afrike i globalne pandemije COVID-19. Suočeni s ovim odgovorom, postavlja se pitanje šta je biodiverzitet i zašto je toliko važan. Biodiverzitet se smatra valjanošću živih bića koja postoje na planeti. Trenutno postoji 8 miliona vrsta na čitavoj planeti Zemlji. Svaka vrsta živi u jedinstvenom ekosustavu i ima osnovnu ulogu u ekološkoj ravnoteži ekosistema.
Poznato je da je biološka raznolikost osnova čitavog života na zemlji, a bez njega bi i ljudsko zdravlje bilo ugroženo. Da bi se biodiverzitet dugoročno održavao, potrebni su čisti zrak, hranjiva hrana, čista voda, a sve to ovisi i o biodiverzitetu. Ljudske aktivnosti već desetljećima mijenjaju planetu i, što više tehnologije postoji i što je veća potražnja, to više postaje zagađena. Ovi utjecaji uzrokuju gubitak biološke raznolikosti u velikim razmjerima. Porast prosječnih temperatura izazvan globalnim zatopljenjem uzrokuje topljenje leda.
Utjecaji na globalnoj razini
Znamo da ljudske aktivnosti uzrokuju različite utjecaje na prirodne ekosisteme i narušavaju ekološku ravnotežu. Da bi ekosustav ostao zdrav, potrebna mu je ravnoteža. Neravnoteža se gotovo prirodno javlja u prehrambenom lancu. Ravnoteža između ugljenika i azota takođe održava stabilnu razmjenu energije i materije.
Topljenje polarnih ledenih kapa i planinskih ledenjaka može dovesti do porasta nivoa mora i imati ozbiljne posljedice na obalno stanovništvo. Koraljni grebeni prepolovljeni su, a ogromni dijelovi šuma globalno su izgubljeni. Neke od ovih šuma su izgubljene zbog nekontrolisane krčenja šuma i nedavnih šumskih požara.
Iz raznih naučnih studija poznato je da smo na rubu masovnog izumiranja i još uvijek smo na putu. Ako napori koje uložimo nisu dovoljni, gubitak biodiverziteta imat će ozbiljne posljedice po čovječanstvo. Sistem prehrane i zdravlja mogao bi se srušiti i ne bismo bili spremni za to.
Domaćini
Pogledajmo ko su bili domaćini svjetskog dana zaštite okoliša u najbližim godinama:
- Domaćin 2020. godine je Kolumbija. Najavljeno je na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP25 u Madridu 2019. godine.
- Domaćin 2019. bila je Kina a glavna tema bila je borba protiv zagađenja zraka.
- EU 2018. godini bila je Indija a glavna tema nije bilo zagađenje plastikom.
- Konačno, u 2017. domaćin je bila Kanada s temom povezivanja ljudi sa prirodom.
Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o Svjetskom danu zaštite okoliša i njegovom značaju.