E tusa ai ma se pepa suesue a Annika Carlsson-Kanyama ma Rita Raty, alii faʻaumatia, i le averesi, sili atu le malosi nai lo fafine i le fa o atunuʻu aofia i le suʻesuʻega. Na maitauina e le au suʻesuʻe masaniga o le taumafaina o vaega e 10 ma faia faʻatatauga o le CO2 faʻauiga.
Talu ai nei suesuega faamaonia ai fafine faaitiitia leaga ma o a matou gaioiga ei ai faaitiitia aafiaga i le siosiomaga, i le taimi lava e tasi ua faʻamaonia e male gaioiga e tele atu gaosiga GHG.
E tusa ai ma nei suʻesuʻega aliʻi faʻaaoga sili le taʻavale ma alu atu atili i fafo atu o le fale e alu i faleaiga fea 'ava malosi ma tapaa, i le isi itu, faʻaumatia sili aano o manu o se sao i totonu o ana gaosiga o loʻo maualuga ai le faʻaaogaina o le malosi.
O iʻuga ua faʻaalia ai, o le tamaloa e faʻaalu i le va o le 6 ma le 39 pasene le tele o le malosi e aofia ai ma ana mea fai i aso uma.
I le suʻesuʻega na saunia e Carlsson ma Raty, o lenei mea mataʻutia ua suʻesuʻeina i atunuu e fa o Nouei, Suetena, Siamani ma Eleni, i alii ma tamaitai nofofua.
O le suʻesuʻega faʻaiʻuina lena e faatosina itupa faʻaalu malosi malosiaga. Ma, na maua ai, i Nouei latou faʻaaluina 6 pasene sili atu nai lo latou, i Siamani 8 pasene sili atu, i Suetena 22 pasene ma i Eleni 39 pasene.
O le fesuiaʻiga e maitauina i le faʻapefea ona faʻaalu e itupa uma le malosi ma na maitauina o le eseʻesega o le faʻaaogaina o le taʻavale. E faʻaalu e le tagata le tele o le malosi e maua mai i fafie ona o le faifai pea o tafaoga.
O le itupa fafine, mo lana vaega, faʻaaogaina tele le taʻavale e fai ai le faatau meaai, tumama, fale, meaafale ma le soifua maloloina. I se faatusatusaga, na maua ai o tamaloloa e 'ai tele aano o manu, o se mea sili ona eleelea talu ai, e tusa ai ma le FAO, 18 pasene o le CO2 emissions na sau mai lafumanu, ae o fafine faʻaumatia tele fualaʻau ma fualaʻau.
Punavai: La Vanguardia
O se tala, tuʻu lau
O le iʻuga lea o le tuʻuina o tamaʻitaʻi taʻalo saienitisi, o le aoga lea o lo latou suʻesuʻega tuʻuina atu i le lalolagi, o se faigofie faʻatamaʻitaʻi faʻatauaina leai se mea nai lo le faʻaauau pea ona tuʻuaʻi tamaloloa mo mea uma, atonu o le tamaʻitaʻi e le sili atu le leaga e ala i le faʻamalosia o le setete e faʻamaimau atili Punaoa e faʻafoliga faʻatusatusaina o latou itupa ma aliʻi ma uma mo le a? Ina ia latou maimau taimi ma nei fascist itupa faatauvaa, tamaloloa nofoia sili atu le malosi ona o tatou o tagata e galulue, fausia ma faatupuina, tatou tausia le sosaiete ina ia le vaivai itupa mafai ona taaalo e avea "fomai" ma lagona malosi i se lalolagi lea e le mafai ona latou ola e aunoa ma taumafaiga a tama, ae o le mea latou te manaʻomia o le lafoina o nei fafine faʻaleagaina e nonofo i le togavao ina ia latou mafaufau pe a fai o se mea malie le ola e aunoa ma ni galuega a aliʻi, le tasi latou te matua masalosalo lava i ai.