manatu tupe
O le tau o le malamalama i Sepania e leʻo muta lona tulaʻi mai. Na ia faia i se tulaga na avea ai o ia ma se tasi o tau maualuga atu i le atoa o le Iuni a Europa. O se lipoti na faia i le ofisa o fuainumera a Europa, Eurostat, lea e aoina ai tau eseese o le eletise mai le EU atoa ma ua faailoa mai foi o Sepania o se tasi o pito maualuga.
Sepania e leai se sili atu ma leai se mea itiiti nai lo le tau maualuga lona lima i le atoa EU. O le tau o le eletise i totonu o le fale e tau ai le 0,237 sene i le kilowatt itula i le 2015. Naʻo le tau lena e sili atu nai lo Denmark, Siamani, Aialani ma Italia.
Ina ia faʻamautuina se tulaga saʻo o tau sili ona taugata ma taugofie, o le faʻauluina mai o le fesuiaʻiga o le mana faʻatau O atunuʻu taʻitasi. I lenei auala, o tau o isi oloa mafai ona faʻatusatusa ma le malosi i isi atunuʻu. E tupu se mea faʻapea i le kesi natura. Sepania ua o le lona tolu o tau maualuga o le atoa Iuni a Europa e uiga i le sapalaiina o kesi faʻanatura. Naʻo Suetena ma Potukale e sili atu ia te ia.
O le lipoti na lomia e Eurostat faʻailoa atu o le tau o le eletise i Sepania ua faʻateleina talu mai le 2008 seʻia oʻo mai i le aso tusa o le tasi vaetolu nai lo le tau muamua. O le tau o kesi ua siʻitia i le 25%. Peitai, o le tau o suauʻu ma isi suauʻu oloa ua sili atu pe laʻititi le mausali i le talu ai 25 tausaga ma o le autu sapalai o malosiaga mo le EU.
I tulaga o suiga o le tau ma le greenhouse aafiaga, o le lipoti ua faʻailoa mai ai o loʻo iai faʻamatalaga e faʻailoa mai ai o Sepania o se tasi o atunuʻu a le EU. sili atu ua faateleina o lona kasa kasa faʻapipiʻi faʻatatau i le 1990 faʻauiga.
Ia avea muamua ma faamatalaga