Na faasilasila mai e le Malo Ausetalia o tupe totogi i le vaega o malosiaga faafouina o le a aveʻesea, o se vaega o se malosiʻaga peleni e faʻamoemoe e faʻaititia le tau ma mautinoa le «tamaoaiga» sapalai o kamupani ma tagata taʻitoʻatasi.
Nai lo le fesoasoani o loʻo i ai nei, o le a amataina se fuafuaga ua faʻaigoaina o le "National Energy Guarantee" e faʻamalosia ai tagata tufatufaina atu i le vaega faatau mai le mamafa avega mana, i se faʻaopopoga i le faʻaaogaina o se aofaiga sili atu o le le faʻaleagaina le malosi i tausaga taʻitasi.
O le fua, e faʻavae i luga o fautuaga a le Komiti o le Saogalemui Malosiaga, o le a maua ai "sili atu taugofie ma faʻatuatuaina eletise, ae faʻatagaina i matou e usitaʻia a tatou matafaioi faavaomalo«, Mautinoa le Minisita o Malosiaga, John Frydenberg ma le Palemia, Malcolm Turnbull.
E tusa ai ma le itu agai, o se tofiga «manino lava»A o le i faʻamalosia le vaega o le pulega, o le a aveʻesea totogi mo malosiaga faʻafouina e pei o le 2020, pe a manatu o lenei vaega o le a mafai ona tauva i se maketi fua.
E tusa ai ma le malo: «O se talitonuina faiga faʻavae, o se maketi-faʻavae e mafua ai le eletise totogi taugofie O lona uiga o le a leai ni fesoasoani tupe, leai ni lafoga pe fesuiaʻi faiga.
O le faaiuga e aofia ai le taliaina o fautuaga na tuuina mai i le fa masina talu ai e le pule aoao o le malo o Ausetalia, Alan Finkel, e faia ai se suiga. faʻamaʻa agai i le faʻaaogaina o malosiaga faʻafouina ina ia oo i le 2030 latou te sapalaiina sili atu ma le 42 pasene o le malosi taumafaina.
E tusa ai ma faʻamatalaga a le au suʻesuʻe i televise eseese, o le fuafuaga a le malo e manatu o le toe faʻafouina o le a fai ma sui o lalo ifo o le 40 pasene mo lena tausaga.
O le malo o le conservative tuufaatasia, lea e aofia ai fautua o le koale alamanuia ma tagata le talitonuina o suiga o le tau, mautinoa o aiga o le a sefe i tausaga taʻitasi e oʻo atu i le AU $ 115 (US $ 90,22 poʻo le € 76,50) i le va o le 2020 ma le 2030.
Pei o Sepania, o le tau o le eletise ua siʻitia i le silia ma le 60 pasene i le 10 tausaga talu ai i Ausetalia
Na tuuaia e le taitai o le vaega faaupufai a le Leipa, Bill Shorten, ia Turnbull mo le faamatuu atu i manaoga o le Palemia o Tony Abbott, o le na ia tofiaina masalosalo i le feagai ai ma suiga o le tau.
O le sooupu a le Leipa i le malosiaga faafouina, Mark Butler faamautinoaina o le fuafuaga a le Malo "o le a faʻaleagaina malosiaga faʻafouina ma le fiaafe o galuega i lenei pisinisi. Na ia taʻua foi, e manaʻomia e lana pati le malosi mama e fai ma sui o le 50 pasene o le taumafaina o le malosi i le 2030.
Mo lana vaega, o le numera tasi o le Green Party, Richard di Natale, na manatu o le faasilasilaga o le a taofia ai Ausetalia mai le ausiaina o sini siitia i le Maliega i Pale.
E ui lava, Ausetalia faʻasalalau lua tausaga talu ai o lana sini o le tipiina kasa kasa vevela i le 2030 i le va o le 26 ma le 28 pasene lalo 2005 tulaga.
Ae paga lea, o le aso, ua ova atu ma le 85 pasene o le malosi ua faʻaalu i Ausetalia e omai fafie fualaʻau, tele lava mai koale. O le tele o saienitisi talitonu e tatau ona faʻaititia e fesoasoani faʻaititia ai aʻafiaga o suiga o le tau.
O le mea e laki ai, o le tele o le faʻaleleia atili o le aoga o mea e mafai ona toe faʻafouina o le a fesoasoani ai i tagata tumaoti e teu tupe i totonu, o le faʻataʻitaʻiga sili ona lelei o le Port Augusta solar thermal plant.
O le fale la vevela tele i le lalolagi o le a fausia i Ausetalia
Na faʻamaonia e le malo Ausetalia le fausiaina o le laʻau tele tele i le lalolagi i le lalolagi. Lenei o le ai ai le paoa o 150 megawatts ma o le a fausia i Port Augusta, i Saute Ausetalia.
O le a totogia le fale 650 miliona Ausetalia tala (510 miliona US tala), O le a maua ai le tusa ma le 650 galuega fausiaina mo tagata faigaluega i le lotoifale, e tusa ai ma le aufausia, ma faʻamoemoe e ufiufi uma eletise manaʻoga mo le malo malo. O le a amata galuega i le tausaga fou ma ua fuafua e maeʻa i le 2020.
SolarReserve, faʻavae i Kalefonia, o le kamupani e vaʻaia o le fausiaina. O le kamupani Amerika o loʻo i tua foi o le 110-megawatt Crescent Dunes CSP fale i Nevada.
Laʻau vevela
Laʻau photovoltaic laʻau faʻaliliu saʻo le la i le eletise, o lea latou te manaʻomia ai ni maa e faʻaputu tele le malosi pe a le susulu le La; Laʻau vevela la, mo la latou vaega, faʻaaogaina faʻata ia faʻatumauina le susulu o le la i luga o le vevela faʻavasega
E tusa ai ma tagata atamamai eseese, pei o le polofesa o le Iunivesite a Ausetalia National, Matthew Stocks: "O se tasi o luʻitau sili o le malosi o le vevela e avea o se mea e teu ai meaʻai, e naʻo le vevela e mafai ona teu ai.
"O le vevela o se auala sili lea ona taugofie e teu ai le malosi nai lo le faʻaaogaina o maa"faʻaopopo le polofesa o le gafataulimaina inisinia malosiaga Wasim Saman, mai le Iunivesite o Saute Ausetalia.
Ia avea muamua ma faamatalaga