Svjetski dan zaštite okoliša

Svjetski dan zaštite okoliša

Sva raznolikost hrane koju jedemo, zrak koji udišemo, voda koju pijemo i klima koja omogućava život ljudi i ostalih živih bića na planeti ne bi postojala bez okoliša. Priroda nudi razne usluge kojima je život dopušten na planeti. Stoga svake godine Svjetski dan zaštite okoliša 5. lipnja. Poznato je da morske biljke svake godine proizvode više od polovice kisika u našoj atmosferi, a drvo je sposobno očistiti zrak upijajući 22 kilograma ugljičnog dioksida i zauzvrat oslobađajući kisik. Sve ove karakteristike nalaze se u okolišu i iz tog razloga obilježavamo dan kako bismo im ga posvetili.

U ovom ćemo vam članku reći sve što trebate znati o Svjetskom danu zaštite okoliša i njegovim karakteristikama.

Svjetski dan zaštite okoliša i globalni napor

priroda i čovjek

Krajnji cilj Svjetskog dana zaštite okoliša je senzibiliziranje svjetske populacije za pitanja zaštite okoliša. A to je da čovjek stvara razne utjecaje na okoliš koji štete svim prirodnim resursima i uvjetima života kakve poznajemo. Cilj senzibiliziranja svjetske populacije je obznaniti koji su problemi i moguća rješenja. Politička akcija se pojačava da, uostalom, ona je ta koja služi nametanju svih tih planova.

Bez obzira na političko djelovanje zemalja, stanovništvo je posebno zainteresirano za poštivanje i poštivanje okoliša. Gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene veliki su problemi s kojima se ljudi suočavaju tijekom ovog stoljeća. Znamo da se zbog utjecaja na okoliš leševa prirodni resursi i životni uvjeti dodatno pogoršavaju. Zbog toga svjetski dan zaštite okoliša zahtijeva globalni napor.

Sljedeći je cilj Svjetskog dana zaštite okoliša motivirati ljude i zajednice da postanu aktivni nositelji održivog razvoja i promijeniti stavove prema pitanjima zaštite okoliša. Ljudi su pozvani da razmisle o svemu što se konzumira i kako se troši. Konzumerizam koji postoji u današnjem društvu uzrokuje prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa i zagađenje. Tvrtke također moraju razviti više ekoloških modela i drugu metodu proizvodnog sustava.

Vladama je naređeno da štite divlje prostore, a učiteljima obrazovanje u okolišu i prirodnim vrijednostima. Mladi ljudi moraju podići svoj glas za budućnost planeta što zahtijeva od svih nas.

Tema Svjetskog dana zaštite okoliša

ljudsko biće i zagađenje

Datum obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša podudara se s početkom konferencije u Stockholmu 1972. Na ovoj konferenciji glavna tema bila je okoliš. Iz tog se razloga ovaj dan obilježava u spomen na važnost koju je okoliš počeo imati u svjetskoj politici. Tema svjetskog dana zaštite okoliša 2020. godine je biološka raznolikost. Gubitak biološke raznolikosti glavni je uzrok globalne zabrinutosti za okoliš. A nedavno su se dogodili razni katastrofalni događaji koji su uništili velik dio biološke raznolikosti. Ovi katastrofalni događaji uključuju velike šumske požare koji su se dogodili u Brazilu, Kaliforniji i Australiji.

Moramo uzeti u obzir i invazivne vrste poput invazije skakavaca na Rogu Afrike i globalne pandemije COVID-19. Suočeni s ovim odgovorom, postavlja se pitanje što je bioraznolikost i zašto je toliko važna. Biološka raznolikost smatra se valjanošću živih bića koja postoje na planetu. Trenutno postoji 8 milijuna vrsta na cijeloj planeti Zemlji. Svaka vrsta živi u jedinstvenom ekosustavu i ima temeljnu ulogu u ekološkoj ravnoteži ekosustava.

Poznato je da je biološka raznolikost osnova cjelokupnog života na zemlji, a bez nje bi i ljudsko zdravlje bilo ugroženo. Da bi se bioraznolikost dugoročno održavala, potreban je čisti zrak, hranjiva hrana, čista voda, a sve to ovisi i o biološkoj raznolikosti. Ljudske aktivnosti desetljećima mijenjaju planet i, što više tehnologije postoji i što je veća potražnja, to više postaje onečišćena. Ti utjecaji uzrokuju veliki gubitak biološke raznolikosti. Porast prosječnih temperatura izazvan globalnim zatopljenjem uzrokuje otapanje leda.

Utjecaji na globalnoj razini

svjetski dan zaštite okoliša i njegova važnost

Znamo da ljudske aktivnosti uzrokuju različite utjecaje na prirodne ekosustave i narušavaju ekološku ravnotežu. Da bi ekosustav ostao zdrav, potrebna mu je ravnoteža. Neravnoteža se gotovo prirodno događa s prehrambenim lancem. Ravnoteža između ugljika i dušika također održava stabilnu razmjenu energije i tvari.

Otapanje polarnih ledenih kapa i planinskih ledenjaka može dovesti do porasta razine mora i imati ozbiljne posljedice na obalno stanovništvo. Koraljni grebeni prepolovljeni su, a ogromni dijelovi šuma globalno su izgubljeni. Neke od tih šuma izgubljene su zbog nekontrolirane krčenja šuma i nedavnih šumskih požara.

Iz raznih znanstvenih studija poznato je da smo na rubu masovnog izumiranja i još uvijek smo na putu. Ako napori koje uložimo nisu dovoljni, gubitak biološke raznolikosti imat će ozbiljne posljedice za čovječanstvo. Sustavi hrane i zdravlja mogli bi se urušiti i ne bismo bili spremni za to.

Domaćini

Pogledajmo tko su bili domaćini svjetskog dana zaštite okoliša u najbližim godinama:

  • Domaćin 2020. godine je Kolumbija. Najavljeno je na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP25 u Madridu 2019. godine.
  • Domaćin 2019. bila je Kina a glavna tema bila je borba protiv zagađenja zraka.
  • En 2018. bila je Indija a glavna tema nije bilo zagađenje plastikom.
  • Napokon, u 2017. domaćin je bila Kanada s temom povezivanja ljudi s prirodom.

Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o Svjetskom danu zaštite okoliša i njegovoj važnosti.


Budite prvi koji će komentirati

Ostavite svoj komentar

Vaša email adresa neće biti objavljen. Obavezna polja su označena s *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obvezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostira Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.