13. decembra 2013. godine ulice Pariz One su bile kontaminirane kao soba od 20 kvadrata sa osam pušača. Glavni grad je doživljavao epizodu kontaminacija izuzetno gust, uglavnom zbog cestovnog saobraćaja, grijanja i industrijskih aktivnosti. U 18:6 na nebu je bilo XNUMX miliona fine čestice po litru zraka, 30 puta više nego što je normalno. Atmosfera za Parižanka bila je slična atmosferi tabaquismo pasivo.
Zdravstveni efekti ultrafinih čestica
Ovi neobjavljeni podaci otkriveni su 24. novembra 2014. godine i dobijeni su zahvaljujući pariškom balu, postavljenom u parku André Citroen u okrugu 15. Ovaj uređaj je sposoban za kontinuirano mjerenje nanočestice prisutan u zraku. Ove ultrafine čestice, čiji je prečnik manji od 0.1 mikrometar, izuzetno su štetni po zdravlje ljudi, jer prodiru duboko u pluća, ulaze u krvotok i mogu doći do krvnih sudova srca.
Fine čestice o ultrafino Klasifikovani su od 2012. godine Svetska zdravstvena organizacija (WHO) kao kancerogen, posebno utiče na pluća i bešiku. Štaviše, oni su povezani sa kardiovaskularne bolesti i astma. Zagađenje zraka također ima direktan utjecaj na natalitet, jer izlaže trudnice većem riziku od rađanja djece male težine.
Trenutne studije procjenjuju da više od 2 miliona ljudi širom svijeta umre svake godine zbog udisanja finih čestica koje stvara zrak. zagađenje atmosfere. U Francuskoj se procjenjuje da je zagađenje odgovorno za najmanje 48.000 smrtnih slučajeva godišnje, jedan od glavnih uzroka smrtnosti, odmah iza duvana i alkohola.
Akcije protiv zagađenja u Parizu
Poslednjih godina Pariz je pojačao napore da smanji nivo zagađenja u gradu. Gradonačelnik Anne Hidalgo vodio je stalnu borbu protiv dizel, motivisan činjenicom da su vozila koja koriste ovo gorivo odgovorna za veliki dio emisija fine čestice u francuskoj prestonici. Od 2015. godine primjenjuju se ograničenja za starija vozila, a od 2024. namjerava se u potpunosti zabraniti promet dizel automobila u gradu.
Među ključnim mjerama za ublažavanje uticaja saobraćaja na kvalitet zraka je primjena sistema Crit'Air. Ova šema klasifikuje vozila prema nivou emisije, dajući im nalepnicu u boji koja ukazuje na njihov nivo zagađenja. Zahvaljujući Crit'Air-u, vlasti mogu ograničiti promet automobila koji najviše zagađuju okoliš kada se otkriju ozbiljne epizode zagađenja.
Osim toga, grad je promovirao inicijative za smanjenje ovisnosti o automobilima, kao što je podsticanje korištenja bicikl putem usluga poput Velib' ili dijeljenje električnih vozila kroz programe kao što su Autolib'. Unaprijeđuje se i urbana infrastruktura, a do 1.400. godine planirana je izgradnja više od 2024 kilometara biciklističkih staza.
Kontaminacija olovom nakon požara u Notre Dameu
15. aprila 2019. godine izbio je požar u katedrali sv notre dame pogoršala situaciju zagađenja u Parizu. Tokom incidenta, otprilike 400 tona olova koji su bili dio strukture krova i okna katedrale, ispuštajući hiljade otrovnih čestica u zrak. Ova situacija je stvorila a zdravstvena kriza bez presedana.
Olovo je jedan od najopasnijih zagađivača po zdravlje. Udisanje ili gutanje čestica olova može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, kao npr saturnismo, koji uglavnom pogađa djecu mlađu od šest godina. Iz tog razloga, Gradsko vijeće Pariza preporučilo je stanovnicima i radnicima u blizini katedrale da se podvrgnu testovima krvi kako bi im se izmjerio nivo ovog metala.
Nadalje, proces od dekontaminacija u prostoru katedrale i okolini. Radovi su uključivali privremeno zatvaranje obližnjih ulica i čišćenje kontaminiranih površina upotrebom upijajućih gelova koji hvataju čestice olova.
Izgledi za budućnost
Uprkos važnim naporima lokalnih vlasti, kvalitet zraka u Parizu ostaje izazov. Klimatske promjene pogoršavaju situaciju, posebno sa sve češćim epizodama ekstremne vrućine, koji pogoduju stvaranju kontaminanata kao npr ozon, posebno štetno za respiratorni sistem.
Borba protiv zagađenja u Parizu zahtijevat će dugoročne mjere i razvoj održivih alternativa korištenju automobila. Trenutne inicijative za urbanu mobilnost, kao što su promocija električnih vozila i podsticanje korištenja zajedničkog prijevoza, važni su koraci, ali nedovoljni za postizanje ciljeva. klimatski ciljevi i poboljšati javno zdravlje. Očekuje se da će se nova regulativa i infrastrukturni projekti nastaviti razvijati u narednim godinama.
Općenito, zagađenje zraka u Parizu i dalje je kritičan problem koji utiče i na zdravlje njegovih stanovnika i na kvalitet njihovog života. Međutim, zajedničkim djelovanjem vlasti i građana postoji nada da će se u narednim godinama postići značajno smanjenje nivoa zagađenja.