Zvuči kao naučna fantastika, ali da, projekt Dogger Island je stvaran: umjetno ostrvo u Sjeverno more, ali zašto?
Dogger ostrvo ima jasan cilj: mogao bi opskrbiti obnovljivu energiju 80 miliona ljudi u Europa u 2050.
Europa planira izgraditi umjetno ostrvo (Dogger Island), s lukom i aerodromom, dizajnirano da djeluje kao središte velikih pučinskih vjetroelektrana koje će 80 miliona ljudi opskrbiti obnovljivom energijom.
Ostrvo od 6,5 kvadratnih kilometara prikupljalo bi energiju na hiljade nove turbine na vetar koji žele instalirati offshore.
Njemačka radi sa Holandija y Danska planirati i izgraditi novo ostrvo koje će opskrbljivati energiju sjeverozapadnim zemljama Europa.
Ostrvo bi bilo povezano sa Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveškathe Holandija, Njemačka, Danska y Belgija i bi gradio na ostrvu Dogger u Sjevernom moru.
Očekuje se da će ostrvo imati solarne elektrane za proizvodnju maksimalne snage. Takođe će imati luku i iskrcajnu traku za olakšati pristup.
Izvještaji pokazuju da će projekt biti složenNa primjer, izgradnja temelja umjetnog ostrva koštat će oko 1,35 milijardi eura, prema prvim procjenama.
Projekt koji djeluje pomalo ludo, ali ako se provede, mogao bi pojeftiniti energija vjetra proizvedena u moru.
Sjeverno more ima veću i stabilniju brzinu vjetra od one koju je doživjelo kopnene vjetroelektrane, a solarne elektrane će pružati energiju bez zauzimanja bilo kakvog kopnenog prostora koji bi se mogao koristiti za stanovanje ili poljoprivredu.
Kompanija kaže da je ideja za ostrvo nastala kao odgovor na potrebu Evropske unije za borbom protiv ostrva klimatske promjene. Obnovljiva energija bit će ključna za postizanje ovih ciljeva i da će i sunce i vjetar biti potrebni kako bi se osigurali konstantni nivoi energije tokom svake sezone. Ljetni mjeseci donijet će više sunca, dok će hladniji više vjetra.
Prema Glar Nilsen, direktoru danske energetske kompanije Ererginet: „Mi koji imamo odgovornost za transport proizvedene električne energije offshore vjetroturbinama natrag na kopno (Dogger Island) i potrošači moraju stalno pritiskati i osigurati da cijena neprestano pada.
Najveća pučinska vjetroelektrana na svijetu
Najveća pučinska vjetroelektrana nalazi se na obali Kenta (Engleska). Iako je najveći park, njegovi promotori planiraju povećati njegovu moć do 870 MW u drugoj fazi čeka odobrenje.
Nakon četiri godine izgradnje i ulaganja više od 2.200 miliona eura, park je sačinjen 175 vjetroturbina Vestas SWT, Oni se protežu do mora zauzimajući površinu od približno 100 kvadratnih kilometara na udaljenosti od 20 kilometara od obale Kenta, jugoistočno od Engleske.
Prosjek od 450 kilometara podmorski kablovi i dvije podmorske podstanice, koji centrališu energiju koju generišu vetroturbine pre nego što je prenesu na tlo unutra.
Sastavljanje vjetroagregata
Za ugradnju svake priobalne turbine na vjetroelektrane bilo je potrebno izgraditi redovitu mrežu pilota prilagođenu specifičnim karakteristikama morskog dna, s dubinom koja varira između 5 i 25 metara, ovisno o slučaju. Ovi nosači omogućavaju podizanje svake od turbina Vestas SWT-3.6MW-120 iznad razine mora, a s druge strane, djeluju kao temelj za prenošenje njegove težine do 225 tona na zemlju.
Svaka od 175 vjetroturbina ima visinu od 147 metri, 90 metri promjer rotora i dužina lopatice 58,5 metri. Postoje za transport energije koju stvara svaki od njih 210 km podmorskog kabla koji povezuje svaku turbinu s dvije podmorske podstanice, a one se pak povezuju s podstanicom Cleve hill na suhom 4 kabla od 150 kV koje dopiru do 220 km dužine.
Prema procjenama promotora, 2012. godine offshore vjetroelektrana isporučila je oko 1,5% električne energije, ali sa Londonskim nizom očekuje se da će ova brojka porasti iznad 5% čime se izbjegava emisija 925.000 tona godišnji CO2.
Prepoznavanje energije vjetra kao jedne od najmanje zagađujućih i sigurnih na europskoj energetskoj sceni počinje igrati važnu ulogu u proizvodnji obnovljive energije na globalnom nivou. U slučaju offshore vjetra, energija koju generiraju turbine ima manji utjecaj na okruženje, ne zahtijeva odlaganje ili zemljane radove, a budući da se nalazi u moru, to ima utjecaja manje agresivan na faunu i vegetacija u odnosu na konvencionalni vjetar.
Buduće širenje
Londonski niz premašio je očekivanja vjetroelektrane u Greater Gabbard, infrastruktura smještena na istom području koja je do sada imala titulu najveće offshore vjetroelektrana u svijetu s instaliranim kapacitetom od 500 MW. Ali to nije sve.
S idejom da nastave voditi impresivnu trku u otvorenom vjetru koju je poduzelo Ujedinjeno Kraljevstvo, promoteri Londonskog niza sada namjeravaju proširiti svoju snagu sa sadašnjih 630 MW na 870. Ova druga faza čeka odobrenje različitih nadležnih vlasti, ali bi konsolidovala ovu vjetroelektranu kao najveću ikad izgrađenu. U ovoj 2017. godini imat ćemo odgovor?