Obnovljivi izvori energije morat će se probiti u našoj ekonomiji i svijetu ako želimo održavati stabilnu temperaturu i ne povećavati klimatske promjene. Prednosti obnovljivih izvora energije su brojne ako uzmemo u obzir to uz dobar tehnološki razvoj možemo ublažiti probleme efikasnosti i performansi s kojima smo se do sada susretali.
I energija vjetra i sunca dvije su vrste energije kojima je potreban prostor. Stvaranje priobalne vjetroelektrane Mora se analizirati kako bi se procijenili različiti utjecaji koje može prouzrokovati na morski okoliš i, tako, da li se vidi je li njegova izgradnja isplativa i održiva. Kakvi će biti izgledi za energiju vjetra u narednim decenijama?
Energija vjetra i vjetroelektrane
Danska je 2002. godine lansirala komercijalni plan za prvu svjetsku priobalnu vjetroelektranu. Kapacitet proizvodnje električne energije instaliran u parku je oko 160 megavata (MW). Stvaranje vjetroagregata s većim turbinama postavilo je pozornicu tako da je do kraja 2015. godine mogao bi generirati 13 gigavata (GW). Iako se većina offshore postrojenja nalazi u Evropi, inovacije ovu tehnologiju pozicioniraju kao jednog od vodećih svjetskih generatora u budućnosti.
Zahvaljujući ovoj inovaciji, IRENA je izradila izvještaj o budućim izgledima energije vjetra i procjenjuje da će to proizvesti mogao bi se povećati sa 13 GW na 400 GW do 2045. godine ako nastavi inovirati trenutnom brzinom i nivoom. Ovaj eksponencijalni rast nije nešto što sve obnovljive tehnologije mogu postići.
Offshore proizvodnja energije vjetra
Izvještaj pokriva različite aspekte energije vjetra na moru i njegove koristi. Predviđa da će pučinska energija na moru napredovati znatno dalje od tehnologija koje se danas razvijaju. Na taj način može postati važna komponenta i osnova globalne energetske matrice za naredne tri decenije.
Moramo uzeti u obzir da to nije samo proizvodnja energije, već i čista i obnovljiva energija. Također moramo komentirati da je energija ta koja može utjecati na morsku floru i faunu te da bi morala biti podvrgnuta procjeni utjecaja na okoliš.
Tehnološki napredak smanjio je troškove i širenje tržišta vođen energijom vjetra. Na kopnu, vjetar je sada postao troškovno konkurentan ostalim konvencionalnim tehnologijama za proizvodnju električne energije, a sada se više pažnje posvećuje obalnim aplikacijama koje mogu pristupiti web lokacijama s boljim resursima vjetra.
Europska unija utvrdila je ciljeve za 2020. godinu koji potiču inovacije i industrijalizaciju energije vjetra na moru. Na takav način da pučinska tehnologija vjetra počinje imati i stjecati konkurentnost na tržištu i protiv ugljena i plina. To može postići da do 2030. godine energija vjetra dostigne 100 GW instalirane snage na cijeloj planeti.
Kako je energija vjetra na moru bolja?
Da bismo mogli reći da je efikasniji od zemaljskog, moramo se obratiti i aspektima terena i svemira, kao i tehnološkim aspektima. Događanja koja obilježavaju pučinsku energiju vjetra kao konkurentnu energetsku alternativu su: teren ima poboljšanje u hvatanju jačih vjetrova i pomaže u stvaranju više energije. Što se tiče tehnoloških aspekata, našli smo se u razvoju turbina s većim rotorima koji pomažu u stvaranju još više energije.
Što se tiče vjetroagregata, trenutno su na tržištu obalne vjetroturbine snage 6 MW, s promjerom rotora koji doseže oko 150 metara, ali očekuje se da će evolucija lopatica i tehnologija prijenosa omogućiti da turbine budu veće , čak i sa višim moćima. Izvještaj predviđa komercijalizaciju turbina od 10 MW u 2020-ima i da se u 2030-ima mogu vidjeti turbine do 15 MW.
Ovim tehnološkim razvojem energija vjetra postat će ključni dio obnovljive energije.