Tehnološki napredak pretvorio je energiju sunca i vjetra, između ostalog, u nešto sve efikasniji i lak za upotrebu, ali još je dug put prije nego što trajno možemo zaboraviti na fosilna goriva i koristiti ih samo alternativne energije. Stotine grupa istraživača i inženjera širom svijeta rade na poboljšanju efikasnosti ovih energija i to su neke od njihovih ideja.
Indeks
1. Perovskites
Današnje solarne ćelije zasnovane na silicijumu trpe zbog određenih ograničenja: napravljene su od rijetkog materijala nalazi se u prirodi u čistom i neophodnom obliku za njihovo stvaranje, kruti su i teški, a njihova efikasnost je ograničena i teško ih je povećati. Predlaže se rješavanje novih materijala, nazvanih perovskites ta ograničenja jer ovise o obilnim elementima i jeftini jer imaju potencijal da postignu veću efikasnost.
Perovskites su široka kategorija materijala u kojem organske molekule nastaju uglavnom vezama ugljika i vodonika s metalom, poput olova, i halogenom, poput klora, u kristalnom obliku rešetke. Mogu se nabaviti sa relativna lakoća, jeftino i bez emisija, što rezultira tankim i laganim filmom koji se može prilagoditi bilo kojem obliku, što bi omogućilo proizvodnju solarnih panela jednostavno, efikasno i sa prilagodljiv rezultat i jednostavan za instalaciju.
Međutim, oni imaju dva nedostatka: prvi je mogućnost njihovog integriranja masovna proizvodnja to još nije dokazano; drugi, da imaju tendenciju pokvari se prilično brzo u stvarnim uslovima.
2. Fotonaponska tinta
Kako bi riješio ove nedostatke perovskita, tim iz američkog Nacionalnog laboratorija za obnovljivu energiju osmislio je novu metodu s kojom će se nositi s njima. Radi se o pravljenjufotonaponska tinta koja im to omogućava u automatskim proizvodnim procesima.
Ova istraga započela je sa vrlo jednostavan pervoskit sastavljen od joda, olova i metilamonijuma. U normalnim uvjetima ova bi smjesa lako stvarala kristale, ali trebalo bi dugo vremena na visokim temperaturama da se skrutne, što bi odgodilo i poskupilo proizvodni proces. Tako je tim tražio uvjete koji bi ubrzali stvaranje kristala, što je podrazumijevalo zamjenu dijela materijala drugim spojevima, poput klora, i dodavanje onoga što su nazivali "negativnim rastvaračem", nečim što bi rješenje brzo podmirilo.
3. Vjetroturbine s dvostrukim rotorom
Prema inženjerima Anupam Sharma i Hui Hu, iz Iowa Energy Center-a, baza vjetrogeneratora ima dva glavna problema koja ograničavaju njihovu efikasnost: jedan, da su to veliki okrugli komadi koji ne generiraju energiju u sebi, i drugi, da oni uzrokuju a poremećaj vjetra što takođe smanjuje energiju bilo kojeg generatora koji se nalazi iza njih za između 8 i 40%, ovisno o uvjetima.
Vaše rješenje je dodajte drugi rotor, manji, za svaku turbinu. Prema njihovim simulacijama i ispitivanjima izvedenim u vjetrovodima, dodane lopatice povećavaju energiju koja se generira do 18%. U planu je razvoj turbine sa dvostruki rotor što efikasniji, određivanje gdje je najbolje postaviti drugo, koliko treba biti, kakav oblik treba imati njegova baza i treba li se okretati u istom smjeru kao glavni rotor, ili upravo suprotno.
4. Plutajući solarni paneli
Od 2011. godine francuska kompanija Ciel & Terre radi na stvaranju plutajući solarni paneli velikih razmjera. Njegov sistem, nazvan Hydrelio Floating PV, omogućava uobičajeni solarni paneli su instalirani nad velikim vodenim tijelima kao što su jezera, rezervoari i vodeni kanali za navodnjavanje i slično, kao i brane za proizvodnju fotonaponske energije. Radi se o stvaranju jednostavne i pristupačne alternative kopnenim solarnim parkovima, posebno razmišljanju o industrijama koje koriste velike površine vode i koje ne moraju odustati da im se više koristi.
Prema navodima kompanije, lako ih je sastaviti i rastaviti, mogu se prilagoditi različitim električnim konfiguracijama, skalabilni su i nema potrebe za teška oprema ili alat. Prvi objekti ovog tipa izgrađeni su u Velikoj Britaniji i Japanu.
Budite prvi koji komentarišete