1991. godine stvorena je prva pučinska vjetroelektrana na svijetu Vindeby. Instaliran je u Danskoj, u vodama Baltičkog mora, i imao je jedanaest vjetroturbina. Na kraju 2016. godine instalirani kapacitet priobalnog vjetra bio je preko 9000 (MW). Danas je priobalna energija vjetra jedna od najčišćih budućih oklada za obnovljive izvore energije, iako to još uvijek nije potpuno profitabilna tehnologija.
Trenutno je najveća pučinska vjetroelektrana na obali Kenta (Engleska). Iako je najveći park na svijetu, njegovi promotori planiraju povećati njegovu moć do 870 MW u drugoj fazi čeka odobrenje.
Nakon četiri godine izgradnje i ulaganja više od2.200 miliona eura, park je sačinjen 175 vjetroturbina Vestas SWT, Oni se protežu do mora zauzimajući površinu od približno 100 kvadratnih kilometara na udaljenosti od 20 kilometara od obale Kenta, jugoistočno od Engleske.
Prosjek od 450 kilometara podmorski kablovi i dvije podmorske podstanice, koji centrališu energiju koju generišu vetroturbine pre nego što je prenesu na tlo unutra.
Sastavljanje vjetroagregata
Za ugradnju svake priobalne turbine na vjetroelektrane bilo je potrebno izgraditi redovitu mrežu pilota prilagođenu specifičnim karakteristikama morskog dna, s dubinom koja varira između 5 i 25 metara, ovisno o slučaju. Ovi nosači omogućavaju podizanje svake od turbina Vestas SWT-3.6MW-120 iznad razine mora, a s druge strane, djeluju kao temelj za prenošenje njegove težine do 225 tona na zemlju.
Svaka od 175 vjetroturbina ima visinu od 147 metri, 90 metri promjer rotora i dužina lopatice 58,5 metri. Postoje za transport energije koju stvara svaki od njih 210 km podmorskog kabla koji povezuje svaku turbinu s dvije podmorske podstanice, a one se pak povezuju s podstanicom Cleve hill na suhom 4 kabla od 150 kV koje dopiru do 220 km dužine.
Prema procjenama promotora, u 2012. godini postojeća puška vjetroelektrana isporučila je oko 1,5% električne energije, ali sa Londonskim nizom očekuje se da će ova brojka porasti iznad 5% čime se izbjegava emisija 925.000 tona godišnji CO2.
Prepoznavanje energije vjetra kao jedne od najmanje zagađujućih i sigurnih na europskoj energetskoj sceni počinje igrati važnu ulogu u proizvodnji obnovljive energije na globalnom nivou. U slučaju offshore vjetra, energija koju generiraju turbine ima manji utjecaj na okruženje, ne zahtijeva odlaganje ili zemljane radove, a budući da se nalazi u moru, to ima utjecaja manje agresivan na faunu i vegetacija u odnosu na konvencionalni vjetar.
Buduće širenje
Londonski niz premašio je očekivanja vjetroelektrane u Greater Gabbard, infrastruktura smještena na istom području koja je do sada imala titulu najveće offshore vjetroelektrana u svijetu s instaliranim kapacitetom od 500 MW. Ali to nije sve.
S idejom da nastave voditi impresivnu trku u otvorenom vjetru koju je poduzelo Ujedinjeno Kraljevstvo, promoteri Londonskog niza sada namjeravaju proširiti svoju snagu sa sadašnjih 630 MW na 870. Ova druga faza čeka odobrenje različitih nadležnih vlasti, ali bi konsolidovala ovu vjetroelektranu kao najveću ikad izgrađenu. U ovoj 2017. godini imat ćemo odgovor?
Budite prvi koji komentarišete