Stanfordski biolog upozorava da je prije ere "defaunacija u antropocenu" ili šestog masovnog izumiranja

Univerzitet Stanford

Postojeći biodiverzitet, proizvod 3500 milijarde godina evolucije zasnovan na pokušajima i greškama, je najveća u istoriji života. Ali bili bismo prije dolaska maksimuma. U novoj studiji objavljenoj u časopisu Science, međunarodni tim naučnika upozorava na gubitak i pad životinja, doprinoseći onome što se čini prvim naznakama šestog događaja masovnog izumiranja.

Od godine 1500, više od 320 vrsta kopnenih kičmenjaka je izumrlo. Populacije postojećih vrsta pokazuju da se smanjuje 25 posto. Situacija je prilično slična životu beskičmenjaka. I dok su prethodna izumiranja bila uzrokovana ekološkim katastrofama ili utjecajem velikih asteroida na zemlju, ovaj put to bi moglo biti povezano s ljudskim aktivnostima, situacijom koju Rodolf Dirzo, profesor biologije na Stanfordu, označava kao eru «'Defaunacija u antropocenu".

Kod kičmenjaka, Trenutno je ugroženo 16 do 33 posto svih vrsta. Najveće životinje, opisane kao megafauna, uključujući slonove, nosoroge, polarne medvjede i druge vrste na cijeloj planeti, suočavaju se s najvećom stopom opadanja tokom vremena, trendom koji je identičan prethodnim masovnim događajima.

Veće životinje, osim, obično imaju nižu stopu rasta populacije da su im potrebne veće površine kako bi njihovo stanovništvo bilo održivo. Njihova veća veličina takođe ih čini omiljenom lovnom metom za ljude.

Iako ove vrste predstavljaju nizak postotak rizičnih životinja, njegov gubitak imao bi neželjene efekte što bi moglo destabilizirati druge vrste, a u nekim slučajevima i samo ljudsko zdravlje.

Amerikanci Buffalo

Dirzo tvrdi da: «tamo gdje je velika gustina ljudske populacije, velika je stopa glodara i visok nivo patogena, što povećava rizik od prenošenja bolesti Ko bi mogao pomisliti da će samo defaunacija imati sve ove dramatične posljedice? Ovo također može biti začarani krug".

Naučnici su takođe detaljno objasnili kako se to događa u defaunaciji beskičmenjaka. U posljednjih 35 godina ljudska populacija se udvostručila. U istom periodu broj beskičmenjaka, poput leptira, pauka i crva, smanjio se za 45%.

To se mora uzeti u obzir insekti oprašuju 75 posto usjeva širom svijeta, što je 10 posto ekonomske vrijednosti opskrbe hranom. Insekti igraju ključnu ulogu u kruženju hranjivih sastojaka i razgradnji organskih materijala, što pomaže u osiguravanju produktivnosti ekosistema. U samim Sjedinjenim Državama vrijednost lokalne predatorske štetočine procjenjuje se na 4500 milijardi dolara godišnje.

Kada je riječ o rješenjima, Dirzo smatra da su ona složena. Odmah smanjiti stope promjene staništa i prekomjerno iskorištavanje bi pomoglo, ali te bi pokušaje trebalo dovesti u pojedinačne situacije i regije. Dirzo kaže: «Skloni smo izumiranju smatrati gubitkom vrsta s lica Zemlje i vrlo je važno to uzeti u obzir, ali postoji veliki gubitak funkcioniranja određenih ekosustava u kojem životinje igraju središnju ulogu koja treba to treba uzeti na umu".


Budite prvi koji komentarišete

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.