Od praktično nikakvih fotonaponskih instalacija do početkom ove decenije na predviđanja koja osiguravaju više od 40 GW instalirano po završetku. To je panorama koja se pojavljuje pred očima pažljivih promatrača ovog širokog geografskog prostora, koji pokriva čitavu teritoriju južno od Rio Grande - jedne od graničnih granica između Sjedinjenih Država i Meksika - i južnog Čilea. Meksiko, Brazil i Čile vode ovu "zelenu modu", ali očekuje se da će se uskoro pridružiti Argentina i Kolumbija.
Izvještaj GTM Research-a, pod naslovom Manual de la Fotovoltaica de América Latina, navodi da se, osim postizanja gore spomenutog kapaciteta, ove godine očekuje da regija poveća i svoj udio u globalnoj potražnji za fotonaponska energija za više od 6,2%, znatno veća od one zabilježene prošle godine kada je iznosila 2,4%.
Navedeno je nekoliko tačaka koje opravdavaju osnovu za ovaj veliki fotonaponski bum u regiji: pad cijena solarne energije na latinoameričkim aukcijama; rano pokretanje nekoliko postrojenja u izgradnji u Čileu, Meksiku i Brazilu; da će oko polovine latinoameričkih fotonaponskih elemenata biti instalirano ove godine u Meksiku i da će Latinska Amerika dostići 10% globalne potražnje za solarnom energijom 2020. godine.
Pad fotonaponskih cijena
Distribuirana proizvodnja stječe sve više i više tržišnog udjela Latinoamerički fotonaponski, s fokusom na Meksiko i Brazil, gdje su na snazi neto mjerenje i drugi poticaji. Međutim, tržište se pokreće zbog velikih objekata zbog naglo padajućeg trenda cijena.
Aukcija energije održana u Čileu u avgustu prošle godine takođe bi mogla označiti prekretnicu. Tamo je dosegnut novi globalni minimum, 29 dolara po megavat-satu (američki dolar MWh). Puno je pomoglo to što je 2016. bila godina sa malo kiše, što je prouzrokovalo pad hidroelektrane i veću prosječnu cijenu centralne električne mreže. Takođe je ojačalo samopouzdanje drugih programera projekata kako bi mogli ostvariti bolje koristi u budućim projektima.
U Meksiku, gdje se sumnjalo može li solarna energija konkurirati drugim obnovljivim izvorima energije po cijeni, ldo fotonaponskih dostigla nivo od čak 33 u $ s MWh. Ne bismo trebali zaboraviti ni Salvador, gdje su cijene drastično padale posljednjih godina i gdje su fotonaponski sustavi čak nadmašili snagu vjetra. Ovoj grupi pridružila se i Argentina, kojoj su nedavni tenderi za program RenovAR, koji je promovirala Vlada, dodijelili nagrade fotonaponski projekti koji su u prosjeku iznosili 60 u $ s MWh, cijena za koju se očekuje da će se smanjiti čak na 50 u $ s MWh u sljedećem, neposrednom raspisivanju ponuda.
Niske cijene su takođe hendikep za programere, nastavlja se u izvještaju GTM-a, jer oni pokušavaju financirati projekte s niskom stopom povrata. Međutim, očekuje se da će uvođenje poreznih reformi, partnerstva sa razvojnim bankama i fondovi za određene projekte obnovljivih izvorai ekonomski oporavak na širem nivou pomažu u održavanju regionalnih ulaganja u obnovljive izvore energije u 2017. godini.
Zemlje prednjače
Sva ova panorama pada cijena fotonaponske tehnologije, uz istovremeno povećanje potražnje za električnom energijom, dovela je do razvoja mnogih projekata, u različitim fazama izvođenja, dIde od ugovaranja do faze prije početka rada.
Prema izvještaju GTM Research, Čile je trenutno lider u instaliranim fotonaponskim sistemima u Latinskoj Americi, s 1.807 MW u pogonu, 3.250 MW u izgradnji i 2.680 MW ugovorenih, Iako se ovo podaci razlikuju od podataka koje je u svom najnovijem biltenu objavio Čileanski savez za obnovljivu energiju (ACERA), koja postavlja te brojeve na 1.673 MW u pogonu i 1.219 MW u izgradnji. Prema industrijskom analitičaru i autoru izvještaja Mananu Parihu, ovo će biti teška godina, međutim, zbog onoga što je nazvao "već zagušenom mrežom".
Takođe osigurava da Meksiko ima najveći ugovoreni fotonaponski kapacitet u cijeloj regiji, sa više od 4 GW solarne energije do dvogodišnjeg razdoblja 2018-2019, planirani cilj učešća obnovljivih izvora u mješavini od 25% za 2018. godinu, 30% za 2021. godinu i 35% za 2024. godinu.
Slučaj Brazila ima svoje posebnosti. Iako zemlja prolazi kroz proces politička i ekonomska nestabilnost, očekuje se da ostane među grupom koja predvodi solarnu energiju u regiji. Za sada je, prema GTM-u, brazilsko tržište fotonaponskih sistema 267. dodalo 2016 MW fotonaponskih kapaciteta, iako se mora dokazati da ako se navode službeni podaciNa primjer, Mjesečni bilten o praćenju elektroenergetskog sistema iz januara prošle godine, koji je objavilo Ministarstvo rudarstva i energetike (MME), na mrežu je priključeno 83 MW, dok je u distribuiranoj proizvodnji, prema istom izvoru, isti mjesec spominje se 57 MW. U svakom slučaju, izvještaj ukazuje da će zemlja uskoro izgubiti tlo u odnosu na svoje susjede trendovi Najnoviji trendovi u ekonomiji i potražnji nisu obrnuti.
10% i 2020
U tom kontekstu, izvještaj GTM Research tvrdi da je "tržište Latinske Amerike na putu da eksponencijalno raste", s kumulativnom prognozom od 41 GW potražnje za fotonaponskom energijom instaliranom između 2016. i 2021. Godišnje instalacije su na putu da udvostručenje u istom periodu, pa se do kraja decenije očekuje da Latinska Amerika predstavlja 10% globalne potražnje za fotonaponskom energijom.
Naravno, izvještaj bilježi nekoliko negativnih utjecaja: s jedne strane, finansiranje projekata s niskom stopom povrata moglo bi i dalje biti prepreka programerima; s druge strane, depresijacija valuta u Meksiku i Brazilu također bi mogla utjecati na trendove u suprotnom smjeru.
Bum u Meksiku
Prošle godine, Meksiko je započeo postupak aukcija obnovljivih izvora energije od velike važnosti, nešto izvanredno za zemlju koja je tokom desetljećima je bio jedan od važnih igrača na polju proizvodnje nafte.
U tom kontekstu, postojale su sumnje hoće li ovaj prijedlog energetske tranzicije biti koristan za fotonaponske elemente, sve dok će biti u mogućnosti konkurirati drugim izvorima energije kao što su vjetar i prirodni plin. Ali ta su strahovanja ostavljena po strani kada su rezultati aukcija u martu i septembru prošle godine završili crno na bijelom. PV se pojavio kao veliki, neodoljivi pobjednik u obje, sa 4,2 GW snage po cijenama od samo 33 dolara po megavat-satu.
Ostali elementi pomažu u optimizmu prema sjevernoameričkoj zemlji. Na primjer, aukcije opskrbe koje su poduzele elektroenergetske kompanije, a posebno distribuirana proizvodnja, podržane nedavnos novim propisima o neto mjerenju i naplati.
izvor članka: http://america.energias-renovables.com/fotovoltaica/el-boom-fotovoltaico-20170421