Problemi životne sredine

ekološki problemi

Naša planeta se neprestano suočava sa raznim stvarima ekološki problemi. Većina njih dolazi od prekomjerne eksploatacije prirodnih resursa tako ubrzanom brzinom da se ne mogu obnoviti istom brzinom. Sve to povlači za sobom degradaciju životne sredine kao rezultat zloupotrebe od strane ljudi. Ljudska potrošnja se zasniva na nabavci proizvoda koji su izvan naših kapaciteta za regeneraciju.

U ovom članku ćemo vam reći o raznim ekološkim problemima sa kojima se naša planeta suočava i koje su njihove ozbiljne posljedice.

Problemi životne sredine

gubitak biodiverziteta

Klimatske promjene i zagađenje zraka

Zemlja se suočava sa klimatskim promjenama jer temperatura postaje sve viša i viša, a to je ubrzano zahvaljujući ljudskim aktivnostima, odnosno potjerali smo ljude i povećali emisiju stakleničkih plinova.

Suočavanje s tim zahtijeva globalnu posvećenost, u kojoj sve zemlje moraju smanjiti emisiju stakleničkih plinova u atmosferu. Za to je potrebno kladiti se na obnovljive izvore energije, javni prijevoz i automobile koji koriste čistu energiju, te donijeti zakone koji reguliraju emisije iz industrije.

Zagađenje zraka, odnosno prisustvo zagađivača u zraku, ima i prirodne i umjetne uzroke. Najveći faktori koji uzrokuju zagađenje vazduha su: rudarstvo za upotrebu hemijskih proizvoda i teške mašinerije neophodne za njen razvoj, krčenje šuma, povećan transport vezan za sagorevanje fosilnih goriva, požare i upotrebu pesticida u poljoprivredi.

Da bi se to smanjilo, mogu se poduzeti mjere kao što su promoviranje javnog prijevoza, odgovorna potrošnja fosilnih goriva, izgradnja više zelenih površina ili smanjenje potrošnje kako bi se smanjilo stvaranje otpada.

Kisele kiše i krčenje šuma

Kisele kiše su padavine sastavljene od vode i toksičnog otpada, posebno kiseline iz vozila, industrije ili drugih vrsta mašina. Kako se to ne bi dogodilo, potrebno je kontrolisati zagađujuće emisije, zatvoriti neusklađene industrije i smanjiti sadržaj sumpora u gorivima ili promovirati i ulagati u obnovljive izvore energije.

FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija) određuje koje su zemlje u Južnoj Americi i Africi najviše su pogođeni krčenjem šuma zbog neodržive poljoprivrede i prekomjerne eksploatacije drveta. Iako je udio šumskih požara relativno nizak, oni su također uzrok gubitka hiljada stabala u različitim dijelovima svijeta svake godine.

Degradacija i kontaminacija tla

degradacija tla

Kada se tlo razgradi, ono gubi svoja fizička i hemijska svojstva, tako da više ne može pružati usluge kao što su poljoprivreda ili usluge ekosistema. Razlozi degradacije tla uzrokovani su različitim faktorima: intenzivna sječa, ekstenzivna poljoprivreda, prekomjerna ispaša, šumski požari, izgradnja vodnih resursa ili prekomjerna eksploatacija.

Rješenje za izbjegavanje ili minimiziranje ovog problema je implementacija ekoloških politika koje regulišu korištenje zemljišta. Upotreba štetnih poljoprivrednih tehnologija (upotreba pesticida, pesticida i đubriva ili kanalizacija ili zagađivanje rijeka), nepropisno odlaganje gradskog smeća, izgradnja infrastrukture, rudarstvo, industrija, stočarstvo i kanalizacija najčešći su uzroci uobičajene kontaminacije tla.

Upotreba štetnih poljoprivrednih tehnologija (upotreba pesticida, pesticida i đubriva ili kanalizacija ili zagađene rijeke), nepropisno odlaganje urbanog otpada, izgradnja infrastrukture, rudarstvo, industrija, stočarstvo i kanalizacija su uzroci najčešćih vrsta kontaminacije tla.

Ova kontaminacija se može smanjiti pomoću rješenja kao što su dobro urbanističko planiranje, reciklaža i ne bacanje otpada u životnu sredinu, zabrana divljih sanitarnih deponija i standardizacija upravljanja rudarskim i industrijskim otpadom.

Problemi životne sredine u urbanim sredinama

ekološki problemi planete

Upravljanje otpadom i nedostatak reciklaže

Prenaseljenost i način života implantiranih potrošača uzrokuju povećanje proizvodnje otpada, a samim tim i povećanje eksploatacije prirodnih resursa kojima prijeti iscrpljivanje. Da se to ne bi dogodilo, potrebno je educirati i naglasiti cirkularnu ekonomiju kroz aktivnosti kao što su smanjenje, recikliranje ili ponovna upotreba.

Iako u mnogim zemljama, posebno u razvijenim zemljama, ako se upravlja otpadom i postoje subjekti za njegovo uklanjanje. Postoje i mnoge zemlje koje ne recikliraju. Pored povećanog vađenja novih prirodnih resursa, nedostatak reciklaže dovodi do gomilanja velikih količina otpada na deponijama. Što se tiče nedostatka reciklaže, važno je podići svijest i educirati građane, ali i država se mora obavezati kako bi se postiglo dobro upravljanje otpadom.

Upotreba plastike i ekološki otisak

Uspostavili su nam kulturu jednokratne upotrebe i omogućavaju nam udobniji način života, što je posebno izraženo kod plastičnih proizvoda. Okean je najviše pogođen proizvodnjom plastike, jer će ovaj otpad na kraju dospjeti u okean, utječući na zdravlje morskih vrsta, a kasnije i na zdravlje kopnenih vrsta, uključujući i nas. Rješenje bi trebalo biti smanjenje upotrebe plastike i pronalaženje drugih vrsta ambalaže koje su ekološki prihvatljivije.

Ekološki otisak je ekološki indikator, koji se odnosi na uticaj osobe na životnu sredinu, ukazujući na to koliko proizvodnog područja im je potrebno da proizvedu upotrebljene resurse i dobiju nastali otpad. Neodgovorna potrošnja i globalizacija znače da se globalni i individualni ekološki otisak povećava.

Problemi životne sredine na biološkom nivou

Ekosistem se pogoršao zbog transformacija kroz koje je prošao, bilo da se radi o poljoprivredi, stočarstvu, širenju urbanih centara, industrijskoj implantaciji, prekomjernoj eksploataciji prirodnog okruženja, ili radnjama kao što su unošenje alohtonih vrsta, nezakonit lov. Zagađenje i druge ljudske aktivnosti su glavni ekološki problemi gubitka biodiverziteta. Da bi se pronašlo rješenje, osim edukacije ljudi da poštuju prirodnu sredinu, prirodni prostor mora biti zaštićen i zakonom.

Postoje tržišta za vrste kojima se ilegalno trguje koje hvataju i trguju organizmima iz njihove domovine, da bi na kraju dospjeli u druga područja gdje se vrsta smatra invazivnom. Zbog konkurencije za teritoriju i hranu, te širenja novih bolesti na tom području, invazivne vrste mogu na kraju zamijeniti autohtone vrste.

Nadam se da uz ove informacije možete saznati više o raznim ekološkim problemima s kojima se suočava naša planeta.


Budite prvi koji komentarišete

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.