Vodeća svjetska kompanija u proizvodnji fotonaponskih panela Sungrow Power Supply Co, najavila je prije nekoliko dana instalacija najveće plutajuće solarne elektrane na svijetu u Huainanu, u provinciji Anhui, u Kini.
Objekt je izgrađen na umjetnoj laguni dubokoj između 4 i 10 metara, koji je nastao ekstrakcijom uglja - jednog od fosilnih goriva više zagađivača- u susjednom rudniku.
Ova plutajuća solarna elektrana može proizvoditi do 40 megavata dnevno, a dovoljna količina energije za opskrbu gotovo 30 hiljada ljudi.
Plutajuća solarna elektrana ima nekoliko prednosti: njegov položaj na vodi s jedne strane smanjuje isparavanje, dok s druge strane hladnije okruženje poboljšava performanse ploča i olakšava njihovo održavanje.
U Kini, jednoj od najzagađenijih zemalja na svijetu, vlasti poduzimaju mjere postupno ukidanje fosilnih goriva i njihova zamjena obnovljivim energijama, poput maštovitog rješenja "plutajuće solarne elektrane". Vlada je obećala da će ih povećati za 20% u narednim godinama.
Kina hitno mora izmijeniti svoju energetsku politiku ako želi da je definitivno riješi ekološki problemi. Izvještaj koji je pripremilo kinesko Ministarstvo zaštite okoliša, u suradnji s UN-om, procjenjuje da 90% vodotoka u urbanim područjima zemlje onečišćene su i da zagađenje zraka doprinosi preranoj smrti 1,2 miliona ljudi godišnje.
Prema podacima Greenpeacea iz istočne Azije u zemlji oko 200 miliona ljudi podložno je izuzetno opasnim nivoima zagađenja.
Iz tog razloga, Kina, vodeća svjetska emisija stakleničkih plinova, usvojila je a novi porez na zagađenje, iako, međutim, ne uključuje emisiju ugljen-dioksida (CO2).
Kineska nacionalna uprava za energiju (NEA) ne želi da njihova zemlja nastavi ovisno o uglju, a cilj mu je uložiti više od 300 milijardi eura u projekte zelene energije do 2020. godine (solarne, fotonaponske, ...).
Prema Ujedinjenim nacijama, uprkos brzom napredovanju Kine ka a ekološki prihvatljivija ekonomija, zemlja se i dalje suočava sa značajnim izazovima u postizanju svojih ciljeva održivog razvoja.
Drugi način za smanjenje zagađenja, pored plutajućih solarnih elektrana, među ostalim prijedlozima su i vjetroelektrane ogroman poticaj u upotrebi električnih automobila
Električni automobili
En Kina je već prodala više električnih automobila nego u ostatku svijeta zajedno. Ovo je izvijestila agencija Reuters koja se također fokusira na tip vozila koji trijumfira i iz njihovih razloga.
Za razliku od ostalih tržišta, poput Amerike ili Sjeverne Evrope, u azijska zemlja modeli koji pokreću ovu tehnologiju Oni su kineski brendovi i imaju manje autonomije od ostalih stranih proizvođača kao što su Tesla ili Nissan.
Ovom agresivnom politikom koju je pokrenuo Peking, con glavni grantovi do kupovine, prošle godine upisali su se između električnih automobila i plug-in hibrida (ili plug-in) više od pola miliona vozila, što je a povećati od preko 60 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Do 2020. zemlja je sebi postavila cilj da do 5 miliona automobila ove vrste cirkuliraju svojim cestama i za to ulaže milijarde dolara u subvencije lokalnim kompanijama poput BYD-a ili BAIC-a kako bi ih proizveli u velikim razmjerima. Pored pojačavanja održiva mobilnost u drugom javnom prijevozu, poput taksija ili autobusa.
Još jedan tipke za objašnjenje procvata koji ovi jeftini električni automobili doživljavaju u Kini leži, opet, u politika subvencija. I to je da je stranom proizvođaču teško pristupiti vrsti subvencija, jer ih je moguće dobiti samo ako posluju u zajedničkim ulaganjima sa lokalnim partnerima. To je slučaj denza, koji podržava njemačku grupu Daimler.
Ipak, čak i uz pomoć, vaše cijena je i dalje znatno iznad lokalnih proizvođača. Smanjenje troškova kod kineskih marki, prema svim izvještajima, konstantno je ... ne prateći u većini slučajeva kontinuirani gubitak kvalitete proizvoda. Nešto što se ne dešava u kompanijama sa stranim kapitalom.