Od jedne godine potražnja za žutim kukuruzom raste svake godine Trenutno je njegova glavna upotreba proizvodnja biogoriva.
Uprkos tome, nekoliko međunarodnih organizacija upozorilo je da, prema različitim analizama objavljenim između 2010. i 2017. godine, efekti uzrokovani rasporedom spomenutih poljoprivrednih proizvodnja na gorivo, a ne na hranu.
U izvještaju "Budućnost hrane i poljoprivrede: trendovi i izazovi”Objavljeno od strane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), procjenjuje se da će do 2050. godine poljoprivreda će morati proizvoditi više od 50% hrane i biogoriva onih koji se danas proizvode kako bi se zadovoljila svjetska potražnja.
Iako značajan porast poljoprivrednog poljoprivrednog zemljišta znači više hrane, to takođe ima svoje negativne efekte.
Spomenuti dokument navodi da, sa većom proizvodnjom hrane, dolazi i do izravnog utjecaja na okoliš.
Tokom posljednjih 20 godina poljoprivredna ekspanzija održavana je sa prosječno 4 milijardi ha u svijetu, uzimajući u obzir i gubitak šumskog pokrivača koji je usporen između 900. i 2010.
FAO, međutim, objašnjava da postoje indikativne regionalne razlike otkad su u tropskim i suptropskim regijama u ovih 7 godina izgubili su 20 miliona hektara šume godišnje, porast poljoprivredne površine imao je stopu od 6 miliona ha godišnje.
Najveći godišnji neto gubitak šumske površine pretrpjele su zemlje sa najnižim prihodima, kao i najveći godišnji neto dobitak na poljoprivrednom području.
CFS, Komitet za svjetsku prehrambenu sigurnost, upozorava da od početka 2013. godine, odnosno budući da proizvodnja biogoriva uključuje rizike u ekološkom, socijalnom i ekonomskom aspektu, Već se stvara konkurencija između usjeva u tu svrhu i za upotrebu u proizvodnji hrane.