Kuba ide u drugim smjerovima i to otvaranje omogućilo nam je da čak razgovaramo o svojoj predanosti obnovljivim izvorima energije kad to godinama nismo radili. Tako da možemo dodati druga zemlja koja sebe shvata ozbiljno energetska neovisnost u čistom izvoru energije koji je u skladu s okolišem i svijetom u kojem živimo.
Kuba je započela izgradnju 59 fotonaponskih solarnih parkova sa idejom smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i osmišljavanja drugih pustoši u kojima je čista energija glavna atrakcija za potrošnju električne energije.
Od 59 solarnih parkova, 33 bi trebao biti gotov u istoj godini da krene u isto vrijeme u sinhronizaciji sa nacionalnim energetskim sistemom. Oni će pružiti 59 megavata, što je jednako polovici konvencionalne elektrane.
Trenutno je nepoznato gdje će se nalaziti ovi solarni parkovi, iako su već započeli infrastruktura koja treba napraviti put na zemljištu i tako odmah započeti gradnju.
Kuba to želi biti učesnik u ovim globalnim ciljevima da se krene ka smanjenju stakleničkih plinova u atmosferi, pa je upotreba solarne energije, jednog od najperspektivnijih obnovljivih izvora u ovoj zemlji, osnovni cilj promjene energetske paradigme na cijelom nacionalnom teritoriju.
Prosjek koji Kuba prima od sunčevog zračenja je više od 1.800 kilovata po kvadratnom metru godišnje, brojke koje bi ovu karipsku zemlju svrstale u jednu od energetskih sila ako bi je iskoristila.
Ne samo da će i dalje koristiti solarnu energiju, već je u septembru 2016. objavljeno da planira izgraditi sedam vjetroelektrana u istočnoj regiji uz pomoć španske kompanije Gamesa. Ukupno bi ih bilo oko 750 megavata više do sistema.
Trenutno samo 4% proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora. Cilj je doseći 24% do 2030. godine.