Za razliku od straha koji ekolozi osjećaju zbog Trumpove pobjede na izborima u Sjedinjenim Državama, vidimo kako nam neke zemlje nastavljaju donositi dobre vijesti ustrajavajući na svom putu u zeleniji i zeleniji svijet. U ovom slučaju to je Finska studije o zakonskoj zabrani uglja za proizvodnju električne energije prije 2030. godine. Dok je u zemljama poput Španije sagorijevanje ugljena poraslo 23% prošle godine, Finska želi tražiti zelenije alternative, razmišljajući o budućnosti zemlje.
Prošlog decembra, finska vlada predstavila je novi nacionalni strateški plan za energetski sektor koji predviđa, između ostalih, zakonom zabraniti upotrebu uglja za proizvodnju električne energije od 2030.
Mapa puta finske vlade
Ako to odobri Parlament, gdje izvršna vlast ima komotnu većinu, Finska bi postala prva država na svijetu koja je donijela zakone o napuštanju ukupnog ugljenika kao izvora energije, kako bi se ispunili ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova.
Predstavljeni strateški plan pretpostavlja čvrstu posvećenost obnovljivim izvorima energije, sa posebnim naglaskom na biogoriva, i postepeno smanjivanje upotrebe fosilnih goriva.
Cilj mu je takođe prepoloviti potrošnju fosilnih goriva, poput benzina i dizela, do 2030. godine u odnosu na nivo iz 2005. godine i povećati procenat biogoriva istovremeno poput etanola sa sadašnjih 13,5% na 30%.
Da bi to učinio, on predlaže koncentraciju javni podsticaji za subvencionisanje čistija vozila i podržati ulaganja u nove tvornice biogoriva.
Transport je jedan od sektora sa najviše Emisije stakleničkih plinova i iz tog razloga je i jedan od najviše pogođenih strateškim planom finske izvršne vlasti.
Cilj helsinške vlade je da do 2030. godine bude najmanje 250.000 električnih automobila i još 50.000 na gorivo u zemlji sa 5,5 miliona stanovnika.
Također planira poticati obnavljanje flote, drugo s najstarija vozila u Evropi, prosječne starosti 11,7 godina, prema ministru prometa Anne Berner.
Napori drugih zemalja
Plan Finske je ambiciozan, ali Nije jedina zemlja koja ulaže napore da smanji emisije stakleničkih plinova koji pogoršavaju klimatske promjene. Na primjer, Kanada ima sličan plan kao i Finska kada je u pitanju ugalj, ali mnogo fleksibilnija.
U Norveškoj je 25% prodanih automobila električnih. Da, dobro ste pročitali, 25%, 1 u 4, ujedno su autentična mjerila u hidroelektričnoj energiji i sposobna su za praktično samodostatnost samo s obnovljivim energijama. Primjer koji treba slijediti, uprkos činjenici da je riječ o velikom proizvođaču nafte. Upravo su se na to oslanjali da bi došli do takvih brojki. Umjesto da naftu spaljuju za proizvodnju električne energije, posvetili su se njenom izvozu i novcu dobivenom za proizvodnju hidroelektrana.
S druge strane, iako se može srušiti, jedna od zemalja koja najviše ulaže u obnovljive izvore energije je Kina. Da, druga zemlja koja najviše zagađuje na svijetu shvatila je da se moraju promijeniti ako žele garantirati zdravlje svojih građana, a 2013. je obnovljiva energija prvi put nadmašila onu koju proizvode fosilna goriva.
Čini se da na kraju tunela s fosilnim gorivima ima svjetla i da zemlje, sve više, shvataju da model proizvodnje treba mijenjati.
Norveška je mogla raditi samo na hidroelektričnu energiju. Ili sa biomasom.