Tehnološki napredak ljudskog bića prilično je uvjetovan kada je riječ o upravljanju i promjenama namjene zemljišta. Brojne su namjene zemljišta od industrijske do poljoprivredne, šumarske i urbane.
Međutim, glavne stope emisije CO2 u našim ekonomskim aktivnostima Oni uzrokuju promjene u korištenju zemljišta u poljoprivrednim područjima Subsaharske Afrike. Kakve veze emisije imaju sa upotrebom zemljišta?
Namjena zemljišta u subsaharskoj Africi
Tradicionalno se na ovom području na poljoprivrednom zemljištu prakticira "košenje i paljenje". Izvedeno je međunarodno istraživanje u kojem su učestvovali istraživači iz Politehničko univerzitet u Madridu (UPM) u kojem analiziraju odnos između emisije CO2 i promjena u korištenju zemljišta.
Prikupili su podatke o emisijama stakleničkih plinova u atmosferu koje se javljaju u poljoprivrednim područjima i prirodnim ekosustavima u subsaharskoj Africi.
Istraživanje je detaljno analiziralo 75 studija sprovedenih u 22 afričke zemlje kako bi se utvrdili faktori koji uzrokuju ove emisije i strategije upravljanja koje ih određuju, kao i mogući načini njihovog smanjenja.
Iako je Pariški sporazum, vrlo se malo zna o emisijama stakleničkih plinova u atmosferu podsaharske Afrike. Faktori koji uzrokuju ove emisije su takođe nepoznati.
Takođe je malo poznato kako smanjiti ove emisije u atmosferu, uprkos važnosti koju imaju za poljoprivredne sisteme koji održavaju proizvodnju na tim mjestima. 60% svih poslova ide na poljoprivredu, a ono što ga čini važnijim i predmetom proučavanja je da su ta područja vrlo ranjiva na efekte klimatskih promjena.
Analizirane emisije gasova
Za analizu emisija stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu izabrani su najvažniji: ugljični dioksid, dušikov oksid i metan. Emisije CO2 povezane su sa razne promjene u korištenju zemljišta koje su pretrpjele ove oblastis. To je tipično u poljoprivrednim područjima gdje se koriste tehnike poput "kosog i sagorijevanja". Ovo tradicionalno sagorijevanje strništa zbog nedostatka znanja ili drugih proizvodnih alternativa generira dodatne emisije CO2. Nadalje, ove tehnike se i dalje koriste zbog nedostataka u sistemu opskrbe i distribucije energije.
Dolazi još jedan tok emisije gasova u atmosferu uključivanje ostataka usjeva i upotreba stajnjaka i sintetičkih gnojiva. Emisije metana proizvode se uglavnom u poplavljenim usjevima poput pirinča i u humcima termita tipičnim za afrički krajolik.
Što se tiče azot-oksida, on se u praksi emituje u atmosferu vezano za oplodnju.
Slučajevi koji su analizirani
Analizirani su usjevi afričke palme u Beninu i vidjelo se da dolazi od emisije CO2 30% korijenske zone. Ali uočeno je da se tendencija povećanja emisija gasova javlja kada je tlo suho ili sa vrlo malo vlage. Kada se to dogodi, Emisija CO2 iznosi 80%.
Sprovoditi agroekološke prakse
Da bi se ublažili ovi problemi s emisijama, postoje područja u Africi u kojima se ona obavljaju agroekološke prakse. Oni su bili vrlo efikasni u korištenju resursa koje imaju (posebno stajnjaka) i omogućili su porodicama da prežive na ne baš velikim površinama i ponovnom upotrebom stajskog gnojiva, ostataka usjeva, efikasno i sa malim emisijama.
Korištenjem ovih resursa krug materije i energije se zatvara dok životinja jede, proizvodi malo stajskog gnoja i oni se ponovno uvode u sistem proizvodnje hrane koji ima malo gubitaka.